Nekoliko desetaka azilanata ozlijeđeno je za nemira u australskom prihvatilištu na Božićnom otoku koji je udaljen oko 1600 kilometara od australskog kopna.
Nemiri koji su izbili u prihvatilištu azilanata, pretežno iz Azije, izbio je nakon što su netrpeljivosti između šrilanskih i afganistanskih izbjeglica prerasli u fizički sukob u kojem je sudjelovalo više od 150 osoba.
Na otok su poslani državni istražitelji kako bi otkrili pozadinu cijelog događaja te osigurali miran nastavak izolacije "nepoželjnih" političkih izbjeglica koji žive iza žica te daleko od očiju javnosti koja se u Australiji ionako zalaže za još strože zakone prema "pridošlicama".
Pretpostavlja se da je povod sukoba bio izbjeglički status koji se priznaje većini afganistanskih azilanata dok su nekoliko obitelji iz Šri Lanke poslali nazad u domovinu iako se ne mogu vratiti se u svoje domove, pogotovo na sjeveru zemlje gdje je do prije nešto više od pola godine buktio građanski rat koji je trajao skoro 26 godina.
Daleko od očiju, daleko od misli
Australska vlada odlučila se na neobičan način odnositi prema azilantima koji stižu u potrazi za boljim životom. Vlasti su investirale nekoliko stotina milijuna dolara u izgradnju prihvatilišta na Božićnom otoku koji je udaljen 1600 kilometara od australskog kopna. "Logor" je ograđen četiri metra visokom ogradom koja je pod naponom kako bi se spriječio bijeg azilanata. Odjel za imigraciju je 2007. godine finalizirao projekt, kada je postavljeno više od 800 ležaja za sadašnje i buduće "stanovnike" Božićnog otoka.
Australska se vlada odlučila na izgradnju prihvatilišta zbog velikog negodovanja javnosti. Svi koji brodom stignu do australskih teritorijalnih voda automatski se prebacuju na otok unatoč velikim pritiscima odvjetnika i vladina odbora za ljudska prava koji prihvatilište uspoređuje s američkom tvorevinom Guantanamo Bay.
Australski premijer kojeg je opozicija optužila za neodlučno djelovanje u politici prema azilantima odlučio je prije izbora sljedeće godine započeti "borbu" protiv političkih prognanika i izbjeglica iz ratnih i kriznih područja.
Razlozi takvog postupanja prema azilantima mogu se pronaći u anti-emigracijskoj politici koja je ponajviše usmjerena prema Azijatima. Stanovnici Australije imaju veliku averziju prema pridošlicama sa sjevera, što je bilo vidljivo i u nedavnim napadima na indijske i pakistanske studente u melburnskim predgrađima.
Otok koji je velikim dijelom izoliran od svih civilizacijskih utjecaja kao što su novine ili internet opskrbljuje se svakih pet do šest tjedana hranom i pićem, a zračnom vezom mu je najbliži Perth, nešto više od četiri sata.
Udaljenost otoka na određeni je način onemogućila neugodna pitanja i istraživanja. Zabranjen je pristup medijima, a udaljenost otoka velika je prepreka za akcije udruga ljudskih prava i prosvjede drugih nevladinih udruga.
medju svim azilantima +97% su ekonmski imigranti, tek manje od 3% su politicki koji imaju pravo na vremenski ogranicen azil.