Nemogućnost kolektivnog pregovaranja je protuustavna

Izjava ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić da nam neće trebati kolektivni ugovori ukinu li se dodaci na plaću Zakonom o plaćama zazvonila je na uzbunu ne samo među sindikatima i radnicima. I stručnjaci za radno pravo upozoravaju da bi zakon koji onemogućuje kolektivno pregovaranje o plaćama bio protuustavan i protivan nizu međunarodnih dokumenata koje je Hrvatska potpisala.

Početno nesnalaženje?

– Ne mogu se Zakonom o plaćama uređivati područja za koje je Ustavom i zakonima propisano kolektivno pregovaranje – poručuje Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva. Mladen Novosel, čelnik SSSH, pita se je li riječ samo o početnom nesnalaženju ministrice ili o namjeri Vlade da dokine slobodu kolektivnog pregovaranja dodavši da to “ne možemo znati jer socijalni dijalog nije uspostavljen”. Siniša Kuhar iz državnoslužbeničkog sindikata ističe da bi ukidanje kolektivnog pregovaranja bio korak dalje, nakon što je bivša vlada prvo neka prava ispregovarala, a potom ih zakonom poništavala.

Članak 57. Ustava RH kaže da se pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje zakonom i kolektivnim ugovorom, a ne samo zakonom, podsjećaju sindikati.

Ministrica Šikić pak objašnjava da nije mislila reći da će se doslovce ukinuti kolektivno pregovaranje. Sindikati će moći pregovarati o puno područja – osim o plaći.

– Zakonom o plaćama odredit ćemo koeficijent za svako od 390 tisuća radnih mjesta, kako bi plaće za isti posao u lokalnoj ili državnoj službi bile izjednačene i kako se ne bi, kao sada, pojavljivale razne naknade od 4, 8 i 10% ili 6%. KU bi, znači, inkorporirali u zakon, koji ćemo donijeti uz konzultacije sa sindikatima, koje kreću, vjerujem, za 2-3 tjedna – govori N. Šikić. Dodaje kako će se plaće uređivati po fazama pa će sada prvo razgovarati sa sindikatima javnih službi. A sindikatima ostaje, kaže, široki dijapazon tema za pregovaranje – od uvjeta otkaza, nepravilnog postupanja, božićnica i regresa ako ima novca, nadalje. No, stručnjaci upozoravaju da su upravo plaće i materijalna prava bit kolektivnog pregovaranja.

Instituti već postoje

– O plaći se mora pregovarati jer zaposleni u javnim službama imaju ugovore o radu, oni nisu državni službenici, dakle moraju imati pravo na pregovore i ono se ne može ograničiti samo na božićnicu i slično – govori Krešimir Rožman, stručnjak za radno pravo, upozoravajući da bi onemogućavanje kolektivnog pregovaranja bilo protuustavno te protivno međunarodnim konvencijama i Europskoj socijalnoj povelji. Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta upozorava da država već ima institute za toliko potrebnu transparentnu politiku plaća, kroz postojeće zakone o plaćama u državnim i javnim službama i uredbe o koeficijentima, a uvijek postoji i mogućnost stručnog otkazivanja KU-a.

– Vlada treba donijeti političku odluku kojom će urediti plaće u državnom i javnom sektoru te javnom gospodarstvu, a ne teret svojih mjera prebacivati na leđa radnika i uništavati fragilne kolektivne odnose – kaže Gotovac.

>> Plaće činovnicima u dva dijela – fiksnom i varijabilnom

>> 'Ministrica Šikić ne razumije problematiku resora na čijem se čelu nalazi, nek se suzdrži od izjava'