- Nadam se da nećemo vidjeti scenarij u kojemu ćemo prerano potrošiti konačno dočekani rast, kao što se to dogodilo od 2006. do 2008. godine, kada smo potrošili rast, zadužili se i onda imali najdublju recesiju u Europskoj uniji – kazala je viša ekonomistica Svjetske banke Sanja Madžarević-Šujster na predstavljanju redovnog izvješća Svjetske banke.
Vanjski i domaći rizici
Svjetska banka podigla je svoja očekivanja rasta BDP-a na 2,4 posto, no isto tako očekuje usporavanje prema 2 posto u idućim godinama, zbog čega su i pozvali buduću hrvatsku Vladu da pokrene nužne strukturne reforme i stabilizira javne financije.
– Novi politički ciklus to omogućuje – kazala je ekonomistica Svjetske banke navodeći kako održiva fiskalna konsolidacija podrazumijeva smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru i racionalizaciju bonusa, rezanje subvencija, preispitivanje socijalnih naknada, privatizaciju te bolju naplatu poreza dok bi u srednjem roku trebalo poraditi na destimuliranju ranijeg umirovljenja, racionalizaciji bolničkih troškova i oporezivanju nekretnina.
Osim vanjskih rizika vezanih uz Brexit, moguće geopolitičko zaoštravanje ili rast kamatnih stopa, Hrvatskoj prijete i neki domaći rizici, poput mogućih posljedica sporazuma sa sindikatima o rastu plaća u javnom sektoru za 6 posto ili arbitraža oko konverzije kredita.
– Kad bi se ti rizici materijalizirali, to bi značilo da Hrvatska neće moći izaći iz Procedure prekomjernog deficita i to bi bila izgubljena prilika. Očekujemo da će se nova Vlada ozbiljnije pozabaviti konsolidacijom javnih financija, što bi zaista bila prilika da se riješe neke ranjivosti, koje bi onda u dugom roku Hrvatskoj omogućile i da lakše refinancira svoj dug – kazala je Madžarević-Šujster.
Dug koji iduće godine treba refinancirati doseže 18 posto BDP-a.
Tri četvrtine BDP-a i dvije trećine zaposlenosti u EU otpada na usluge, koje su puno reguliranije nego u razvijenim zemljama članicama OECD-a izvan EU. Čak jedna petina radne snage EU radi u reguliranim strukama, kao što su pravne usluge, inženjerska zvanja i arhitektura, i suočena je sa znatnim ograničenjima, što stvara velike razlike među članicama EU, kazala je Doerte Doemeland, glavna ekonomistica Svjetske banke koja tvrdi da bi reforme uslužnog sektora mogle povećati produktivnost EU za prosječno 5 posto, čime bi se otvorilo više boljih radnih mjesta, potaklo investicije i produbila integracija.
Smanjivanje prepreka
U razvijenim gospodarstvima usluge s najviše ograničenja – što uključuje financijske, računovodstvene, prijevozne, komunikacijske ili pravne usluge – predstavljaju ključne pokretače gospodarskog rasta. No, na području EU pružatelji usluga često ne smiju pružati svoje usluge u drugim državama članicama bez ozbiljnih strukturnih promjena u svom poslovanju – na područjima kao što su vlasništvo, osiguranje, članstvo u strukovnim udrugama ili kvalifikacije osoblja.
– Smanjivanjem regulatornih prepreka u uslužnom sektoru Hrvatska bi mogla povećati produktivnost na razini tvrtki četiri do osam posto. Takve bi mjere uključivale ublažavanje uvjeta glede organizacijsko-pravnih oblika djelatnosti i vlasništva, kao i uvjeta državljanstva za revizore i računovođe ili uvjeta domaćeg prebivališta za odvjetnike – dodala je Sanja Madžarević-Šujster.
>> U ekstremnom siromaštvu živi 385 milijuna djece, UN planira tome na kraj stati 2030. godine
Pravnici su krivi za sve loše u državi. Oni su donijeli nakaradne zakone uz pomoć političara, kojima su sebe zaštitili poput endema, dok su 'stoku sitnog zuba' bacili najkrvoločnijim lavovima - divljima kapitalistima bez imalo srama.