"Nakon šest godina recesije naša koalicijska vlada izvukla je Hrvatsku iz krize. Promijenili smo trendove prema pozitivnim stopama gospodarskog rasta i zapošljavanja, odnosno prema smanjenju nezaposlenosti kao jednom od najvećih problema s kojim smo se suočili. To je bio naš ključni cilj i taj smo cilj postigli." Stoji to u uvodu novog izbornog programa koalicije Hrvatska raste čija je radna verzija gotova i koji ovih dana prolazi još zadnje usuglašavanje s koalicijskim partnerima. Večernji list donosi glavne naglaske programa u čijoj su izradi sudjelovali ministri, a sve je koordinirao glavni voditelj, potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Program je vrlo opsežan, ima stotinjak stranica i otkriva što je sve Vlada napravila do sada, ali i što sve planira napraviti u iduće četiri godine.
To je važno stoga što pokazuje da su gotovo sve nove mjere koje se planiraju provesti svojevrstan nastavak politike aktualne vlade koja sebi uzima zasluge za uvođenje reda u državi. Isto su tako uvjereni da će početak idućeg mandata biti obilježen dobrim rezultatima na valu preokreta svih trendova koje su ostvarili.
Novi zamah gospodarstvu i razvitku Hrvatske koalicija predvođena SDP-om planira dati kroz realizaciju mjera u sedam ključnih područja. Apsolutni je imperativ kako dodatno ubrzati gospodarski rast i poboljšati poslovnu klimu. Cilj je i osigurati bolji standard i veću socijalnu sigurnost građana, stvoriti obrazovanje za 21. stoljeće uz snažnije povezivanje s potrebama tržišta rada te poboljšati učinkovitost javnog sektora.
Koalicija Hrvatska raste ima detaljno razrađene mjere i za modernizaciju ključne infrastrukture uz snažnu potporu fondova EU, očuvanje čistog okoliša i promicanje održivog razvoja te promicanje ravnomjernog regionalnog razvoja i pokretanje novog procesa decentralizacije.
Kada će se točno novi program predstaviti, još se ne zna, no premijer i šef SDP-a Zoran Milanović kazao je da će to biti vrlo brzo.
1. Gospodarski rast i poslovna klima
Za ubrzanje gospodarskog rasta treba poboljšati poslovnu klimu. Zato je cilj dovesti Hrvatsku među prvih 30 zemalja na svijetu prema lakoći poslovanja. Plan je povećati i vrijednost izvoza roba i usluga za najmanje 30 posto u odnosu na 2015. u čemu će veliku ulogu imati HBOROsigurat će se i najmanje 30 milijardi kuna ulaganja u industriju te 38 milijardi kuna u sektor turizma. Poduzetnici će dobiti više od 10 milijardi nepovratnih kuna iz fondova EU. Jačat će se konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora smanjivanjem PDV-a na odgovarajuću košaricu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u idućem mandatu. Korištenjem fondova EU za ruralni razvoj cilj je osigurati održivi rast poljoprivrede kao strateške grane gospodarstva uz zapošljavanje oko 90.000 novih zaposlenika te educiranje oko 40 tisuća poljoprivrednika do kraja 2020. Poticat će se razvoj ekološke proizvodnje. Znatna europska i nacionalna sredstva uložit će se i u projekte navodnjavanja. Ključna mjera koju namjeravaju provesti u idućem mandatu daljnje je rasterećenje osobnog dohotka od oporezivanja. Planirana rasterećenja dohotka išla bi u dva smjera: kroz povećanje neoporezivog dijela plaće (moguće je podizanje sa sadašnjih 2600 na 3000 kuna) te dodatnu promjenu poreznih razreda, odnosno pomicanje porezne stope od 40 posto sa 13.200 kuna naviše. Cilj je Vlade i nastavak smanjenja broja poslodavaca koji ne isplaćuju redovito plaće te smanjenje parafiskalnih nameta.
2. Standard i socijala
Cilj je u idućem mandatu spustiti razinu nezaposlenosti na razinu prosjeka EU. Za to je potrebno otvoriti tisuće novih radnih mjesta. Uložit će se više od tri milijarde kuna iz fondova EU u stvaranje novih i boljih radnih mjesta. U idućoj se godini planira i uvođenje fiskalne olakšice za osobe starije od 50 godina kojom će poslodavac biti oslobođen plaćanja doprinosa na plaću u razdoblju od pet godina. Dodatno će se zaštititi građani od rizika vezanih za stambene kredite. Donijet će se novi zakonodavni okvir u području stambenih kredita – zakon o potrošačkim ministrica socijalne politike m. opačić stambenim kreditima. Jamče nepromijenjen opseg prava u zdravstvu iz obveznog zdravstvenog osiguranja te smanjenje participacije na preventivne pretrage i preglede specijalista kod kroničnih bolesti. Cijeli teritorij zemlje pokrit će se hitnom helikopterskom medicinskom službom. Vlada će subvencionirati kamate na stambene kredite za liječnike i sestre. Planiraju i izmjene rodiljskih i roditeljskih potpora. Radi zaštite standarda ministrica socijalne politike m. opačić obitelji s djecom cilj je delimitirati iznos za dva mjeseca roditeljske naknade, ali tako da ona ne prelazi pet tisuća kuna. Planiraju u plaćeni dopust uvrstiti i dopust namijenjen prilagodbi djeteta na boravak u vrtiću i prilagodbu na prvi razred osnovne škole. Za branitelje su pripremili projekte gradnje i opremanja četiriju veteranskih centara koji će se financirati fondovima EU. U slučaju smrti jednog partnera drugi partner nastavit će primati određen postotak njegove mirovine. Stvorit će se preduvjeti za ukidanje doprinosa za zdravstvo u iznosu od tri posto. Donijet će se zakonske izmjene koje će omogućiti dodjelu socijalne mirovine građanima RH nakon navršene 65. godine života. Uz povećan broj zaposlenika i osnaženje drugog i trećeg mirovinskog stupa predviđaju da će mirovine iz I. i II. mirovinskog stupa biti iznad 60% plaće.
3. Javni sektor
Ministar uprave želi se pružiti poduzećima i građanima još više usluga s većom kvalitetom. Jača se korporativno upravljanje u javnim poduzećima. Članovi uprava birat će se temeljem otvorenih natječaja i angažmanom tzv. headhunting agencija. Cilj je do kraja 2019. smanjiti subvencije državnim poduzećima na manje od 2,5 milijarde kuna. Ići će se s daljnjim razvojem rješenja e-porezna, e-carina, e-trošarine, e-dozvole, e-pravosuđe... Projekt e-građani u iduće će četiri godine pružati više od 100 usluga. Do prve polovice 2016. svi e-zahtjevi bit će oslobođeni plaćanja pristojbi, i to ne samo za obrtnike, već i za poduzetnike koji bi tako besplatno mogli osnivati i trgovačka društva. U pravosuđu će skratiti trajanja sudskih postupaka sa 380 dana na manje od 300 te spustiti broj neriješenih sudskih predmeta na manje od 350 tisuća. Obećavaju i mjerenje učinkovitosti rada u javnom sektoru što će omogućiti vrednovanje i nagrađivanje najboljih zaposlenika. Registar državne imovine proširit će se i na imovinu u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave.
4. Obrazovanje
Donošenjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije proces stvaranja “Obrazovanja za 21. stoljeće” već je počeo. Započela je cjelovita kurikularna reforma. Planira se uvesti praćenje zapošljavanja diplomiranih studenata na nacionalnoj razini, a u iduće tri godine cilj je povećati broj istraživača u RH za 15 posto. Dodatnih 450 milijuna kuna osiguranih iz fondova EU omogućit će 22 tisuće novih stipendija za studente slabijeg socioekonomskog statusa te 15 tisuća stipendija studentima u deficitarnim područjima, što je godišnje tri tisuće stipendija u postojećih 200.
5. Infrastruktura
Nastavit će se ulaganja u županijske lučke uprave i u Ministar prometa Hajdaš Dončić projekte željezničke infrastrukture, a glavni su izvor financiranja fondovi EU. U iduće četiri godine planira se gradnja 51 km nove pruge, obnova i modernizacija 265 km postojećih pruga, osiguravanje 220 željezničko-cestovnih prijelaza u naseljenim mjestima... Uz pomoć fondova EU gradit će se i Pelješki most. Početak gradnje planira se u 2016. u istoj godini planiran je početak gradnje TE Plomin C. HŽ Cargo priprema se za proces dokapitalizacije s privatnim partnerom. Izradit će se i analiza temeljem koje će se odlučiti o uvođenju optimalnog sustava naplate cestarine (elektronička naplata, vinjete). Poticat će se projekti urbane mobilnosti koji uključuju korištenje bicikala i ekoloških vozila.
6. Očuvanje okoliša i održivi razvoj
Sanirat će i zatvoriti sva odlagališta otpada u Hrvatskoj u roku od godine dana od otvaranja 13 centara za gospodarenje otpadom, za čiju je gradnju već osigurano gotovo pet milijardi kuna. Najmanje 14 milijardi kuna uložit će se u sustave vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a četiri milijarde kuna planira se uložiti u zaštitu od štetnog djelovanja voda. Broj stanovnika bez pristupa javnim vodoopskrbnim sustavima smanjit će se sa 930 tisuća u 2014. na 350 tisuća najkasnije do kraja 2023. godine. Samo kroz projekte energetske obnove i gospodarenja otpadom u sljedeće četiri godine stvorit će se 16 tisuća novih zelenih radnih mjesta. Osmislit će se i novi projekt suzbijanja energetskog siromaštva i kroz njega financirati obnova domova socijalno najugroženijih obitelji. U mjestima koja nemaju pristup javnom sustavu električne energije postavit će se sustav obnovljivih izvora poput solarnih i fotonaponskih sustava.
7. Regionalni razvoj i decentralizacija
Planira se nova teritorijalna raspoređenost javnih poduzeća, agencija, javnih institucija koje u većini slučajeva imaju sjedište u Zagrebu. Pokrenut će program ulaganja iz fondova EU vrijedan oko 1,2 milijarde kuna namijenjen razvoju manjih gradova na slabije razvijenim područjima kao što su Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac, Knin. Planiraju jačati ulogu velikih gradova s više od sto tisuća stanovnika.
>>Karamarko o naknadama od 1.000 eura: Pročešljat ćemo proračun, lako ćemo naći tih 40 milijuna
>>'Podržali bismo SDP u slučaju da nam prijete ponovljeni izbori'
Jel to raste po Grčevom izračunu?