Nema mehanizama koji bi Hrvatsku prisilili na arbitražu

“Nećemo prihvatiti odluku Arbitražnog suda.” Rečenica je to koja proizlazi iz svih reakcija s hrvatske strane na odluku Arbitražnog suda koji je zaključio da je Slovenija kršila Arbitražni sporazum, ali da postupak ide dalje.

No zaboravlja se da je tu poruku puno prije Hrvatske, za koju je arbitraža izgubila vjerodostojnost kad je otkriveno da su slovenska predstavnica Simona Drenik i slovenski arbitar Jernej Sekolec utjecali na sud i dogovarali podmetanje dokaza, izrekla pa čak i formalizirala u parlamentu upravo Slovenija. Vrlo su jasno poručivali od 2013. da je za njih prihvatljiva samo ona odluka koja im ide u korist, odnosno ona koja će Sloveniji dodijeliti teritorijalni kontakt s međunarodnim vodama.

Sud će, očito, donijeti odluku i to će tek otvoriti niz problema. Strani pravni stručnjaci, nevezani i za Hrvatsku i Sloveniju, naglašavaju kako ne postoje mehanizmi za provođenje odluke Suda. Naznake uvjetovanja prihvaćanja odluke Suda Slovenija vidi u činjenici da se u Sporazumu kaže da Slovenija neće blokirati Hrvatsku u pristupu EU. No Ugovor o pristupanju Hrvatske EU ne obvezuje Hrvatsku da provede odluku Arbitražnog suda. Slovenija bi se ipak mogla poslužiti političkim pritiskom neke vrste.

No zanimljivo će biti vidjeti kako će Slovenija prihvatiti odluku ako im ona ne ide u korist. S jedne strane, Slovenija bi se mogla pobuniti da Sud nije primjenjivao zakon, već da je donio političku odluku. S druge strane, slovenski je parlament 2013. prihvatio zaključak u kojem se kaže da je “zadatak Suda da odredi teritorijalni kontakt s međunarodnim vodama” te da će svaku odluku koja ne bude u skladu s tim proglasiti “suprotnu mandatu Suda”. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec isto je ponovio početkom prošle godine, kazavši kako je to rekao i tribunalu. Pregledom transkripata izjava sa suda, tu izjavu nije moguće pronaći, što otvara pitanje je li Erjavec takvo što izrekao u neformalnim kontaktima kao pritisak na sud. Erjavec je jučer čak ponudio ostavku premijeru Miri Ceraru i zbog komplikacija oko arbitraže, ponavljajući da ne snosi odgovornost, ali i promijenio priču u odnosu na 2015.

– Slovenija ima povjerenje u sud i poštovat će presudu bez obzira na to kakva bude i to očekujemo i od Hrvatske – kazao je Erjavec, a s tim se stavom slaže i EU.

Zanimljivo je da je Arbitražni sud istrčao pred rudo kad se proglasio nadležnim za odluku je li Sporazum o arbitraži prestao ili nije. Naime, on formalno zaista i nije prestao vrijediti. Hrvatska ga je odlučila raskinuti na osnovi Bečke konferencije o pravu međunarodnih ugovora koja pak državama daje godinu dana da pokušaju sredstvima mirnog rješavanja spora doći do toga jesu li se stekli uvjeti za prestanak. Taj rok istječe tek u kolovozu. Daljnji koraci Hrvatske možda se mogu iščitati iz pisama UN-u. Hrvatskoj je na raspolaganju pokretanje postupaka mirenja u okviru UN-a. U tom slučaju, Slovenija se mora odazvati. Imenuju se miritelji koji pak imaju godinu dana da pokušaju naći rješenje, potom pišu izvješće i predaju ga glavnom tajniku. Njihova odluka nije obvezujuća i dogovor će se ipak morati naći razgovorom.