Reproduktivne prekretnice s kojima se žena susreće tijekom života, a koje mogu značajno povisiti rizik za kardiovaskularne bolesti u menopauzi, tema su ovogodišnjeg Svjetskog dana menopauze koji se obilježava 18. listopada. "Opća je percepcija da je rak dojke na prvom mjestu kao uzrok smrtnosti i invaliditeta u žena. U stvarnosti, to je kardiovaskularna bolest za koju rizik naglo raste u menopauzi. Prema podacima Svjetske federacije za srce, više od trećine (35%) smrti žena svake godine je uzrokovano kardiovaskularnim bolestima. To je trinaest puta više od smrti uzrokovanih rakom dojke", ustvrdio je ginekolog dr. Ivan Fistonić s Instituta za žensko zdravlje u povodu Svjetskog dana menopauze.
Poduzimanje pozitivnih koraka moglo bi smanjiti rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti i poboljšati kvalitetu života. Kardiovaskularni rizik je rezultat cjeloživotnih okolnosti i navika, ali menopauza predstavlja ključnu prekretnicu u životu žene koja daje priliku za procjenu kardiovaskularnog zdravlja. Sintagma 'kardiovaskularna bolest' zapravo pokriva široku paletu poremećaja, uključujući bolest koronarnih arterija, začepljenje ili grč arterija koje dovode krv u srce. To onemogućuje pravilno hranjenje srca i tada se mogu javljati simptomi kao što su bol i težina u prsima ili otežano disanje, stanje poznatije kao angina pektoris. Ako se bolest ne kontrolira, posljedice mogu biti fatalne - srčani udar.
VEZANI ČLANCI:
Postoje i druge vrste kardiovaskularnih bolesti. Kongestivno zatajenje srca sve je češće kod žena. Tada srce ne može dovoljno učinkovito pumpati krv pa se ona počinje skupljati u plućima i nogama, zajedno s drugim tjelesnim tekućinama. Kongestivno zatajenje srca često je uzrokovano koronarnom bolešću, visokim krvnim tlakom ili dijabetesom, kao i drugim, manje uobičajenim čimbenicima. Simptomi kongestivnog zatajenje srca su umor i otežano disanje uz oticanje stopala i nogu, osobito tijekom vježbanja ili kretanja. Prolazne ishemijske epizode (TIA) i moždani udar također su oblici kardiovaskularnih bolesti. To su iznenadni događaji koji mogu dovesti do niza simptoma uključujući promjene u vidu ili govoru; slabost lica, ruku ili nogu ili osjećaja zbunjenosti.
Objašnjavajući zašto su kardiovaskularne bolesti u porastu kod žena, liječnik objašnjava kako sve više žena, osobito mlađih, ima visok krvni tlak, pati zbog pretilosti ili dijabetesa, a to dovodi do porasta kardiovaskularnih bolesti u starijih ali i mlađih žena. -Razumijevanjem različitih čimbenika rizika možete poduzeti korake kako biste smanjili rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. Ranija akcija, manji rizik! - ističe dr. Fistonić. Ukazuje da je nedavno otkriveno kako reproduktivna iskustva žene tijekom života - a to uključuje menstruaciju, trudnoću, liječenje raka dojke i menopauzu - mogu utjecati na povišen rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti u budućnosti.
- Ako žena započne menstruirati dok je vrlo mlada ili ima povijest izostanka ili neredovitih menstrualnih ciklusa, primjerice kod sindroma policističnih jajnika, to može u kasnijem životu dovesti do povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti. Komplikacije tijekom trudnoće ili ubrzo nakon poroda, uključujući visoki krvni tlak, mogu povećati šanse za razvoj srčanih bolesti - navodi dr. Fistonić. Različite metode liječenja raka dojke -kemoterapija, zračenje, lijekovi za snižavanje estrogena - mogu dovesti do oštećenja kardiovaskularnog sustava, odnosno povećati rizik za zatajenje srca i začepljenje koronarnih arterija.
Nadalje, ako menopauza nastupi rano (ispod 45 godina) ili u dobi koja se smatra preuranjenom (ispod 40 godina), to može ubrzati mogući razvoj kardiovaskularnih bolesti. "Međutim, menopauza u prosječnoj dobi od 51 godine može dovesti do povećanog rizika od razvoja bolesti. Ako nema kontraindikacija, hormonsko liječenje u menopauzi je dobrodošlo, posebno za žene s preuranjenom i ranom menopauzom, i preporučuje se za smanjenje rizika od srčanih bolesti", dodaje ginekolog.
Iako postoji nekoliko iznimaka, u većini slučajeva, rana identifikacija rizičnih čimbenika uz proaktivni životni stil umanjuju rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti - srčani udar, zatajenje srca i moždani udar. Za održavanje dobrog kardiovaskularnog statusa najvažnija je odluka o prakticiranju zdravih životnih navika. Pet najvažnijih čimbenika zdravog životnog stila su: 1. Ne pušiti, 2. Redovita tjelesna aktivnost, 3. Zdrava prehrana, 4. Održavanje primjerene tjelesne težine, 5. Dovoljno sna.
- Rezultati velikog broja studija pokazali su da je zdravim navikama moguće produljiti životni vijek za čak 14 godina. Proaktivni životni stil umanjuje rizik za kardiovaskularne bolesti. Rizik je viši ako reproduktivna povijest uključuje neredovite menstrualne cikluse, bolesti u trudnoći koje kasnije mogu nestati (dijabetes, visok tlak..) važan su marker budućeg rizika, zatim liječenje raka dojke te ranu ili preranu menopauzu. Podaci o reproduktivnoj povijesti pomoći će liječniku u prepoznavanju rizika za kardiovaskularne bolesti - poručuju s Instituta za žensko zdravlje u povodu Svjetskog dana menopauze.
VIDEO Loše za zdravlje: Ove namirnice prije kuhanja nikada ne biste trebali prati!
Hvala ti profesore na svemu sto si nas naucio.Generacija 1995