Na nadstrešnicama koje su prošle godine postavljane po gradu i za koje je upotrijebljen jeftiniji inoks od onoga koji je odabran na natječaju, “zamračeno” je oko 6,4 milijuna kuna. Večernji list u posjedu je atesta TPK zavoda i Zavoda za materijale Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji su, analizirajući dijelove šipki i krovišta postavljenih nadstrešnica, ustanovili da nije upotrebljavan inoks A316.
Upotrebljavan je inoks A304 koji je, prema cijenama koje smo provjerili u Inoks centru i Strojoprometu Jankomir, otprilike 45 posto jeftiniji od inoksa A316 koji je Grad Zagreb naručio i platio. Večernjak je već pisao da su nadstrešnice preplaćene 20-ak milijuna kuna. Za 600 nadstrešnica Grad je platio ukupno 58 milijuna kuna. Posao montaže vrijedan 48 milijuna kuna dobio je Gredelj. Postavljanje temelja i montaža jedne nadstrešnice stajali su 88.500 kuna – montaža 72.000, a betoniranje temelja 16.500. Od ljudi koji se bave nadstrešnicama doznajemo da najskuplji temelji stoje oko osam tisuća kuna. Slijedom tih informacija, i USKOK je krenuo u istragu, potvrdio nam je Vuk Đuričić, glasnogovornik USKOK-a. Da cijene nisu povoljne, znali su i gradonačelnik Milan Bandić i pročelnik za izgradnju Davor Jelavić.
U posjedu smo pisama koja im je poslao vlasnik jedne tvrtke, a kojim ih upozorava da je on nadstrešnice mogao napraviti po 30 posto nižoj cijeni te da se ne upotrebljava inoks A316. No Grad je odobrio primjenu jeftinijeg inoksa, objasnio nam je Ivica Mamić, zadužen za komunikaciju s medijima u poslovima koje zajednički obavljaju Gredelj i tvrtka Vental Željka Šelendića koja je dobila posao podizvođača.
– Tvrtka Vental tražila je od Gredelja da se koristi jeftinijim materijalom jer s ponuđenom cijenom nije mogla pokriti skuplji. Gredelj je tražio odobrenje Grada i dobio ga – kazao je Mamić.
U lipnju 2009. Božo Merlin iz Ureda za izgradnju i Zoran Budak iz Gredelja tvrdili su da Gredelj sam kupuje materijal i montira nadstrešnice. Večernji list nakon toga je otkrio da to radi tvrtka Vental Željka Šelendića, dobrog prijatelja predsjednika Mesića i gradonačelnika Bandića.
Na natječaj se javio samo Gredelj jer je u uvjetima postojala “caka”: Ponuđač je u godinu dana morao prodati urbane opreme (kante za smeće, klupe i sl.) za najmanje 50 milijuna kuna, a Gredelju su se u to računali i tramvaji. B. Merlin tvrdio je da je taj uvjet postavljen kako bi mogla pobijediti jaka tvrtka.
- Kad će USKOK krenuti u SISKU tragom kuda nestaje lova za spotrtsku dvoranu? Sa 80 otišla je na 230.000.000 kuna. - Kad će USKOK provjeriti što je bilo u kamionima koji su dolazili sa smećem iz Zagreba i odlagali ga na sisačku deponiju zajedno sa smećem koje je odvoženo sa gradilišta sportske dvorane. Da li se radilo o opasnom otpadu ili ne. Tko je pobrao novce?