Papa Franjo postavio si je veliku zadaću. Zajedno s osam kardinala iz čitavog svijeta 76-godišnji čelnik Katoličke crkve namjerava početi s reformom rimske kurije, donosi Deutsche Welle. Već u jednom od prvih dužih intervjua koje je dao papa Franjo počeo je s tematiziranjem razvoja rada vatikanskog aparata koji se, prema njegovu mišljenju, kreće u krivom smjeru. „Vjernicima ovaj aparat izgleda kao aparat moći, a ne služenja papi, kardinalima i Crkvi. On bi trebao pomagati župnim zajednicama, biskupskim konferencijama, s obzirom na to da je zapravo riječ o aparatu čija je najveća svrha služenje drugima. U suprotnom postoji opasnost da ovaj aparat postane tek instrument cenzure", naglasio je tada papa Franjo.
Najavom početka rada na reformama, on je time rad vatikanske kurije ponovno postavio u središte pozornosti. Naime, proteklih mjeseci kada su u središtu pozornosti bili izbor novog pape, njegovi prvi nastupi i putovanja, rijetko tko se bavio skandalima koji su Vatikan tresli naročito prošle godine kada su na svjetlo dana izbile mnogobrojne intrige, zloporabe moći i položaja te, prije svega, netransparentnost poslovanja Vatikanske banke.
Reforma kurije – mamutski projekt
Papa je još sredinom ožujka ove godine, samo nekoliko dana nakon izbora, tijekom sastanka u Vatikanu na kojem su sudjelovali svi kardinali kako bi se upoznali i porazgovarali o problemima i izazovima pred kojima stoji Katolička crkva, naglasio kako se „Crkva samo okreće sama oko sebe“ te kako njome sve više vlada „duh teološkog narcizma“. Mnogi su njegove riječi shvatili kao indirektno upućene upravo vatikanskom aparatu.
No, unatoč očiglednoj potrebi za reformiranjem kurije, ipak se treba naglasiti da je riječ o jednom projektu mamutskih dimenzija. Posljednjoj reformi koju je proveo papa Ivan Pavao II. (1978. – 2005.) prethodilo je sedam dugih godina organizacijskih priprema – iako je vatikanski upravni aparat puno manje veličine od mnogih njemačkih ministarstava.
„U međuvremenu ima sve više onih koji traže da se Crkva, prije svega talijanska, odnosno rimska uprava, počinje prilagođavati globalnim promjenama i novim šansama te da se doista otvori prema novim izazovima. Naime, upravo je vatikanski aparat tijelo koje je nadležno za najveći broj pitanja cjelokupne Katoličke crkve koja broji oko 1,2 milijarde vjernika. A da je sada riječ upravo o promjenama koje se tiču cjelokupne Crkve, to potvrđuje i činjenica da se papa po ovom pitanju okružio s osam kardinala iz cijelog svijeta“, objašnjava glavni i odgovorni urednik njemačke redakcije Radija Vatikan Bernd Hagenkord u razgovoru za Deutsche Welle. U ovoj grupi papinih suradnika nalaze se kardinali Francisco Javier Errazuriz iz Čilea, Oscar Rodriguez Maradiaga iz Hondurasa, Amerikanac Sean Patrick Malely, Nijemac Reinhard Mars, Talijan Giuseppe Bertello, Oswald Gracias iz Indije, Laurent Monsengwo Pasinya iz Konga te George Pell iz Australije. „Sam Papa ne raspolaže s mnogo znanja po pitanju strukture vatikanskog aparata i ta mu je slabost dobro poznata. Zato je pozvao odgovarajuće ljude koji su upućeni u ovu temu. S njima zajedno želi reformirati kuriju“, dodaje Hagenkord.
Koje varijante reforme postoje?
A kada se govori o reformama, ovdje postoji nekolicina različitih varijanti i mogućnosti koje bi se mogle dogoditi, odnosno, promijeniti. Moguće je primjerice da papa Franjo pojača ulogu mjesnih župnih zajednica u odnosu prema Rimu te uvede više transparentnosti u radu kurije. Pri tome nije za očekivati da će on pojedina tijela, kao što su recimo Papinska vijeća ili razne komisije, iz Rima prebaciti na neke druge kontinente. „To što se događa u Rimu i uime Rima uvijek se događa uime pape, stoga postoji čisto tehnička potreba da sve ostane i dalje u njegovoj blizini“, objašnjava Hagenkord.
Kako će se dalje razvijati situacija po pitanju reformi, to će se, naravno, tek vidjeti. Za sada u svakom slučaju upada u oči da se nijedan od kardinala po ovoj temi ne izjašnjava s nekim velikim riječima. Samo je kardinal Rodriguez Maradiaga u svibnju u jednom intervjuu naglasio kako traži da Vatikanska banka ubuduće svoje bilance otvoreno daje na uvid. Drugim riječima, i pitanje financija i financijskog statusa morat će se iznova definirati. S time u vezi već su vidljivi prvi koraci – sljedećeg bi tjedna, naime, Vatikanska banka trebala objaviti svoj godišnji izvještaj.
Kvaliteti je potrebno vrijeme
Za sada još nije poznato hoće li papa i osmorica kardinala nakon što završe intenzivne razgovore u trajanju od tri dana objaviti ikakvu izjavu te hoće li biti sazvana i konferencija za novinare. Ono što se zna je da će papa Franjo i kardinali otputovati na jedan dan u Assisi. Ovo odredište ujedno simbolično pokazuje da su planirane reforme vatikanskog aparata za papu svakom slučaju dio „duhovnog puta“. A za njega je potrebno vrijeme. „Mnogi misle da se promjene i reforme mogu brzo dogoditi. No, ja sam uvjeren da za to trebamo imati dovoljno vremena. Samo tako možemo stvoriti osnovu na kojoj mogu počivati prave, dubinske promjene. Moja je želja da ovi razgovori proteknu u svakom slučaju u pravim savjetovanjima i razmjenama mišljenja, a ne samo u nekim formalnim ili službenim“, rekao je papa Franjo u intervjuu za jedan jezuitski časopis.