Otkako je dao ostavku u Vladi Ive Sanadera, bivši ministar obrazovanja, znanosti i sporta, prof. dr. Dragan Primorac posvetio se znanstvenom radu, a karijeru je nastavio mahom u inozemstvu.
Imenovan je predsjednikom Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzičke znanosti pa je u Hrvatsku nedavno doveo predsjednika te akademije Johna Gernsa, koji se susreo s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom, ključnim ljudima MUP-a i MORH-a. Pokrenuo je suradnju američkog sveučilišta Penn State – čiji je godišnji proračun oko 30 milijardi kuna, odnosno dva i pol puta veći od proračuna našeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – sa Sveučilištem u Splitu. Bolnica Sveta Katarina, čiji je Primorac predsjednik Upravnog vijeća, neki dan osvojila je status nacionalnog šampiona u kategoriji odnosa prema klijentima u natjecanju za prestižnu europsku nagradu za poduzetnike...
Nedavno ste bili u američkom Wake Forest institutu za regenerativnu medicinu gdje radi profesor Atala, liječnik koji je prvi u laboratoriju proizveo organ. Na čemu trenutačno radite?
Predmet našeg interesa su amnionske stanice koje određenim manipulacijama i na posebnom nosaču mogu dati tkivo istovjetno hrskavičnom ili koštanom. Amnionske stanice ne mogu dovesti do stvaranja tumora i njihov je potencijal u presonaliziranoj i regenerativnoj medicini golem.
Je li personalizirana medicina nužnost?
Države koje se neće uključivati u nove trendove koje nosi tzv. personalizirana medicina za pet do deset godina neće biti konkurentne na svjetskom zdravstvenom tržištu. Nedvojbeno je da liječnici više neće liječiti bolesnike prema ustaljenim algoritmima liječenja, već će nužno implementirati saznanja temeljena na najsuvremenijim dostignućima iz područja molekularne i stanične biologije, kliničke medicine i tkivnog inženjeringa s ciljem postavljanja precizne dijagnoze, preventivnih mjera i optimizirane terapije. Implementiranje personalizirane medicine u svakodnevni rad kliničara uključivati će interpretaciju genskih podataka. Personalizirana medicina nudi značajne dugotrajne i kratkotrajne koristi, pogotovo za kronične i kompleksne bolesti. Farmakogenomika – kojoj je cilj razumjeti kako genom pojedinca uvjetuje djelovanje lijekova, ali i nastanak popratnih pojava – kao sastavni dio personalizirane medicine danas već postaje nezaobilazna. Uskoro ćemo u Sv. Katarini uvesti farmakogenetsku analizu kao rutinsku praksu.
U Sv. Katarini godinu dana radite aplikaciju matičnim stanicama izdvojenim iz masnog tkiva. Što ste time dobili?
Koristimo sustav Lipogems kojim dobivamo derivate masnog tkiva i vaskularno/stromalnu arhitekturu tog tkiva sa sačuvanim stanicama koje imaju regenerativni potencijal. Tijekom zahvata se ne radi klasični uzgoj stanica, već isključivo aplikacija autolognih stanica dobivenih i pročišćenih iz masnog tkiva odmah nakon njihova dobivanja. Cilj liječenja je bolja funkcija zgloba i smanjenje bolova.
Kome su namijenjeni takvi zahvati?
Pacijenatima koji imaju oštećenu zglobnu hrskavicu koja se inače teško ili gotovo nikako ne regenerira nakon ozljede, prvenstveno zbog činjenice da ne sadrži krvne i limfne žile niti živce. Uglavnom nam dolaze pacijenti u četvrtoj fazi degenerativnih promjena zglobne hrskavice, u kojoj je hrskavica potpuno oštećena i kada je u najvećem broju slučajeva potrebna operacija kako bi se uklonila bol i vratila funkcija zgloba. Većini tvakvih pacijenata na kraju se ugradi umjetni zglob koljena.
Zbog čega u Sv. Katarinu na liječenje dolaze NBA igrači, nogometaši Reala, Barcelone, Gari Kasparov, Doris Pack...?
Kriteriji izvrsnosti u radu, suradnja s najboljima, a mi to uglavnom činimo s institucijama iz SAD-a, Njemačke i Izraela, međunarodna usporedivost, stalno educiranje kadrova, primjena novih tehnologija i postupaka preduvjeti su da bi se moglo biti konkurentan na svjetskom zdravstvenom tržištu. Zadovoljan pacijent je jedini pokazatelj uspješnosti neke zdravstvene institucije.
Nedavno ste uvjerili Bavarce da svoje studente šalju na edukaciju na Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu.
Riječ je o jedinstvenom primjeru međunarodne suradnje prema kojem će jedna hrvatska visokoškolska institucija sustavno obrazovati njemačke studente, a uz to će povećati mobilnost studenata i nastavnika u oba smjera, kao i omogućiti suradnju hrvatskih i njemačkih liječnika u kliničkoj praksi i znanosti. U listopadu će 25 Bavaraca početi studirati medicinu u Splitu. Školovat će se za potrebe Regiomed klinike, jednog od najvećih njemačkih lanaca zdravstvenih institucija. Ravnatelj te klinike izjavio je da su tražili pravog partnera. U igri su bili SAD, Izrael, Mađarska... Mogli su birati kamo će slati ljude. A izabrali su Hrvatsku. Stalno govorim da Hrvatska ima vrhunske stručnjake.
Ravnatelj te bavarske klinike kaže da uspjeh njemačkog zdravstvenog sustava leži u sinergiji javnog i privatnog sektora. Izgleda da su stvari u nas potpuno drukčije?
U Hrvatskoj je potrebno žurno stvoriti preduvjete za učinkovit oporavak gospodarstva, a oni uglavnom uključuju temeljitu promjenu odnosa prema privatnom sektoru, počevši od proizvodnje pa do zdravstva. Sve investicije iz inozemstva, barem što se zdravstva tiče, zaustavljene su jer Hrvatska nije postigla ono što su napravile najrazvijenije države svijeta, čak i one iz najbližeg susjedstva, a to je upravo sinergija javnog i privatnog sektora.
Što treba raditi?
Ljudima je potpuno nebitno liječe li se u javnoj ili privatnoj bolnici ako im liječenje pokriva zdravstveno osiguranje. Važno je jedino da zdravstvene institucije jamče kvalitetnu zdravstvenu skrb, da su akreditirane i konstantno evaluirane. O tome kolike uštede sustavu zdravstva radi privatni sektor jasno je samo po sebi, jer ulaže golema sredstva u gradnju i uređenje objekata, kupnju skupe opreme, osigurava plaće medicinskom i nemedicinskom osoblju... Usprkos svemu, medicinske usluge koje putem HZZO-a privatni sektor naplaćuje, jeftinije su do 30% u odnosu na javni sektor jer u njih nisu ukalkulirani troškovi amortizacije, investicije te troškovi kapitala koje HZZO mora podmiriti u javnom zdravstvu. Apsurdno je da država mora uložiti milijarde kuna kako bi sanirala troškove lošeg poslovanja iz prošlosti, umjesto da ulaže u medicinske usluge i da skraćuje liste čekanja.
Kamo je otišlo “Društvo znanja”?
I sam se pitam što se to dogodilo s hrvatskim obrazovnim sustavom od 2009. godine, kad je svaka obitelj govorila o obrazovanju i živjela s njim. U šest godina mog ministarskog mandata proračun je bio gotovo udvostručen i nije bilo presudno tko je lijevo, a tko desno, već tko zna, a tko ne zna. Podigli smo broj visokoobrazovanih na 18,5% i pokazali da Hrvatska može.
Koliki je utjecaj politike na to što danas imamo u sustavu obrazovanja?
Nesumnjivo je da su društvena zbivanja koja su nastala kao posljedica moralne, financijske i političke krize u Hrvatskoj zadnjih godina, a koju su najvećim dijelom izazvali političari koji još žive u 2. svjetskom ratu, dovela do toga da je hrvatsko društvo podijeljeno više nego ikada. Buka u javnosti koja se stvara u svim djelatnostima umanjila je snagu argumenata i više-manje stvari se razvijaju po zakonitostima stihije. Taj obrazac se potpuno preslikao i na obrazovnu reformu. Za ukidanje Nacionalnog programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja jednog dana će netko morati odgovarati. Danas imate nered u sustavu gdje bogatije jedinice lokalne samouprave omogućuju djeci besplatne udžbenike, besplatan prijevoz, a one siromašne ne.
Što za Hrvatsku znači pobjeda HDZ-a na izborima?
Andrej Plenković je u zadnja dva mjeseca napravio čudo! Pobjedom je uveo novi, suvremeni smjer u politički život Hrvatske i poručio svijetu da naša politička scena napokon prihvaća uljuđene i civilizacijske iskorake kojima smo dugo težili. Ima veliku međunarodnu prepoznatljivost i zna spojiti različitosti, što je trenutačno Hrvatskoj nužno. Hrvatska će njegovim dolaskom napraviti velik iskorak u svakom pogledu.
>>Primorac: Plenković obrazovanje smatra nacionalnim prioritetom. Mornar: Za reformu je ključan Jokić
Interesantno....ja sam očekivao ovdje članak o uspjesima i postignućima Gordana Marasa! Kad ono! Vidi vraga! VL piše o Primorcu....