Više od 78 milijuna eura Vlada će, teoretski već sutra, platiti nakon dvije presude arbitražnih sudova pred kojima je vodila sudske postupke protiv Hypo banke i talijanske tvrtke "Astaldi". Riječ je o "plaćanju grijeha" koji se vuku još iz vremena kasnih 90-ih i mandata Zlatka Mateše, a o kojima je sklopljena višemilijunska nagodba, koja se sutra treba potvrditi na sjednici Vlade.
U slučaju obeštećenja Hypo banke, teškog 34,5 milijuna eura, koje će hrvatski porezni obveznici platiti u 12 rata, bit će osnove i da Državno odvjetništvo ponovno pretrese cijeli predmet i njegove sudionike. Ocjene su to iznesene u krugovima bliskim Vladi, a odnose se na neodgovarajuće prikazanu bilancu Slavonske banke u vrijeme njezine prodaje Hypo banci 1998. godine za što je bila zadužena Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.
Drugi, pak, spor s talijanskom tvrtkom "Astaldi", nakon sutrašnjeg vjerojatnog prihvaćanja nagodbe na sjednici Vlade, porezne će obveznike stajati 44,3 milijuna eura i, prema visokom izvoru iz izvršne vlasti, platit će se u tri rate, počevši od 29. listopada 2008. godine. Iako je Državno odvjetništvo, koje je zastupalo RH u ovom slučaju, bilo uvjereno u pobjedu naše države, arbitražni sud u Beču odlučio je drukčije.
Kako smatra Vladin izvor, presuđeno je na štetu Hrvatske jer je sudac dao prednost privatnoj tvrtki iz zemlje članice EU nasuprot državi koja to nije, no odluka se bečkog suda mora poštovati.
Vladin izvor ne daje odgovor zbog čega je uopće došlo i do jednog i do drugog sudskog postupka u kojem su hrvatski porezni obveznici ostali itekako kratkih rukava budući da su nagodbe već ranije nuđene hrvatskoj državi i, da su prihvaćene, velik dio sredstava bio bi spašen. Nema odgovora ni na pitanje tko je "odgovoran" za navedene slučajeve, tko je potpisivao, procjenjivao i davao podatke koji su na kraju doveli do milijunskog obeštećenja kako u slučaju Hypo banke, tako i Astaldija. U ovom potonjem, gdje je riječ o prekidu suradnje potpisane 1998. godine na izgradnji autoceste Zagreb - Goričan, do danas pojedinosti ugovora, kao i sve što je dovelo do ovolike milijunske presude protiv Hrvatske, nisu predočeni očima javnosti.
Po odluci suda u Beču, iscrpljena su sva daljnja pravna sredstva RH i šteta mora biti isplaćena, ocijenio je Vladin izvor.
Slučaj Astaldi
Tvrtka Astaldi tužila je državu zbog raskidanja ugovora o izgradnji autoceste Zagreb – Goričan, kojim je osnovano zajedničko društvo Transeuropska autocesta. Riječ je o društvu u kojem je država imala udio od 51 posto, a Astaldi od 49 posto. Ugovor je sklopljen u 03.08. 1998. godine, za vrijeme mandata HDZ-ove Vlade Zlatka Mateše.
Vlada je ugovor raskinula 23. prosinca 1999. godine uz objašnjenje da Astaldi nije osigurao zatvaranje financijske konstrukcije za gradnju dionice duge 23 kilometra na autocesti Zagreb – Goričan. Astaldi, prema ugovoru, bio je dužan osigurati financijsku konstrukciju do 30. prosinca 1999. godine.
Po raskidanju ugovora talijanska tvrtka je kao obeštećenje od države naplatila 900 milijuna kuna (što je predviđao ugovor), a utjerivanje izgubljene dobiti pokrenuto je na Međunarodnome arbitražnom sudu u Beču jer je ugovor predviđao isplatu 40 milijuna eura.
Astaldi je dobio spor u arbitraži u vrijednosti od 64,9 milijuna eura (kamata do isplate iznosi 10.000 eura po danu), a u pregovorima s Vladom, kako navodi njezin izvor, dogovoren je iznos od 44,3 milijuna eura. Razlog za "popust" od 20 milijuna eura Vladin izvor vidi u želji talijanske tvrtke da okonča spor i dođe do svog novca.