Upozorenje predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića da bi, ne izbalansira li se težina glasa birača po pojedinim izbornim jedinicama, mogla doći u pitanje ustavnost idućih parlamentarnih izbora na čistac je istjerala mogući razlog zbog kojega Vlada i parlamentarna većina odugovlače s izmjenama izbornih pravila. A on se krije u protivljenju dijela HDZ-a zakonskim izmjenama koje bi, u skladu sa zahtjevom Ustavnog suda, dovele do toga da se u jedinicama na istoku Hrvatske u Sabor izabere manji broj zastupnika nego do sada.
Ivan Anušić, osječko-baranjski župan i potpredsjednik HDZ-a, još je u siječnju, nakon što je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić objavio kako je donesena politička odluka da se ispoštuje 12 godina staro upozorenje Ustavnog suda o potrebi izmjena izbornih jedinica kako bi se osigurala jednakost biračkog prava, usprotivio prijedlogu da se smanji broj zastupnika koji se biraju u slavonskim jedinicama. Nešto slično ponovio je jučer i Jutarnjem listu, kojem je, komentirajući prijedlog da se problem riješi bez promjena granica izbornih jedinica tako da se propiše da se u najmanjim jedinicama bira manji broj birača, kazao da bi to značilo slabiji utjecaj Slavonije u Saboru. Naglasio je pritom kako je svima u stranci već jasno dao do znanja da je protiv takvog prijedloga, o kojem je, navodno, već bila donesena odluka. Tu svoju izjavu Anušić je jučer pokušao donekle relativizirati, nazivajući "zlonamjernim konstrukcijama" zaključke o neslaganju s predsjednikom HDZ-a, premijerom Andrejem Plenkovićem. Ipak, i u jučerašnjem priopćenju ponovio je tezu da bi manji broj zastupnika značio i manji utjecaj Slavonije općenito.
– Svjesni smo promjene broja stanovnika po pojedinim izbornim jedinicama, odnosno županijama, ali nakon ukidanja Županijskog doma Sabora, saborski zastupnici bi trebali predstavljati, ne samo građane, već i sve hrvatske krajeve, čime se osigurava ravnomjeran razvoj zemlje. Zbog toga sam otvoren za pronalazak modela i metodologije kako bi poštujući izvješće Ustavnog suda pokušali pronaći rješenje ovog problema štiteći istovremeno i interese istoka Hrvatske. Smatram to, između ostaloga i svojom dužnošću - poručio je Anušić.
Teze o sukobu unutar HDZ-a oko izbornih jedinica neizravno je odbio i Plenković, koji tvrdi kako se o tome u stranci zapravo još uopće nije ozbiljno raspravljalo.
– Imamo odluku Ustavnoga suda. Raspravu, što se tiče HDZ-a, nismo još ni proveli. Do izbora ima skoro dvije godine, prema tome postoje različiti modeli, različite opcije. Svi smo mi svjesni činjenice da je popis stanovništva pokazao nove rezultate i da su ta odstupanja u pojedinim izbornim jedinicama nemala – istaknuo je Plenković, zamoljen da komentira Šeparovićevo upozorenje o potencijalno neustavnim izborima.
Iz najnovijih izjava stranačkih prvaka moguće je iščitati da su Plenković i Anušić u međuvremenu razgovarali i odlučili primiriti situaciju, no ova je premijerova tvrdnja ipak krajnje neobična, s obzirom da je od prve najave iz HDZ-a da se ide u izmjene izbornih pravila prošlo punih 10 mjeseci. U krugovima ustavnopravnih stručnjaka moglo se čuti tumačenje da je Plenković zapravo najavio nastavak ignoriranja 12 godina starog zaključka kojim je Ustavni sud upozorio Sabor da mora ujednačiti težinu glasa birača po izbornim jedinicama ili bi izbori mogli biti proglašeni neustavnima. Naši izvori rezoniraju kako je moguće da se Plenković vodi činjenicom da se do sada nikom ništa nije dogodilo zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda pa očekuje da većih posljedica ne bi bilo ni kada bi HDZ nastavio ignorirati sada već očitu neustavnost izbornih propisa. A za to je, kažu, kriv sam Ustavni sud, jer je praktički šutke prešao preko ignoriranja svojih zaključaka i uputa, od izbornih jedinica do zakona o pobačaju.
U međuvremenu, pojavila su se i neslužbena tumačenja koja iz Šeparovićeva upozorenja o mogućoj neustavnosti izbora iščitavaju najavu, ne krize, već pravog ustavnog Armagedona. N1 je tako, pozivajući se na neimenovane izvore, prenio kako postoji mogućnost da se Ustavni sud, umjesto poništavanja rezultata već provedenih izbora, odluči na poništavanje odluke o raspisivanju parlamentarnih izbora. Dapače, izvor na koji se pozivaju tvrdi kako je ta mogućnost vjerojatnija. Iako je već i samo potencijalno poništavanje izbora scenarij kojeg nitko ne bi trebao priželjkivati, s obzirom da bi Hrvatska time pokazala da nije u stanju osigurati temeljne demokratske mehanizme, ovakav bi rasplet događaja, upozoravaju naši sugovornici, bio još pogubniji.
Parlamentarni se izbori, naime, po Ustavu moraju provesti najkasnije 60 dana od isteka mandata aktualnog saziva ili raspuštanja Sabora. Mandat se zastupnicima može produžiti isključivo u slučaju rata ili u okolnostima koje opisuje famozni članak 17. Ustava, o kojem su se koplja lomila kod donošenja protupandemijskih mjera. Ukoliko bi Ustavni sud zaključio da se izbori ne mogu provesti jer su izborne jedinice neustavne, a Saboru pritom istekne mandat, zakon po kojemu bi se raspisali i proveli novi izbori ne bi imao tko donijeti. U tom slučaju, nova bi se pravila morala utvrditi uredbom sa zakonskom snagom koju bi donio Predsjednik RH na prijedlog i uz supotpis premijera. A s obzirom na odnose između Plenkovića i Zorana Milanovića ne bi trebalo biti teško zaključiti kako bi to završilo, upozoravaju naši sugovornici. "Tko god je ovo puknuo u javnost nije dobro promislio", upozorava jedan od naših sugovornika i dodaje kako se nada da to nije došlo iz izvora koji su spremni zloupotrijebiti svoj položaj u svrhu obračuna unutar političkih stranaka.
Iz svega rečenog jednostavno je zaključiti kako je nužno žurno otvoriti raspravu o zakonskim izmjenama koje će osigurati provedbu načela jednakosti biračkog prava. Da se to ne smije dalje odgađati upozorava i Sanja Barić, profesorica ustavnog prava sa Sveučilišta u Rijeci. Ona tumači da pravna zabrana održavanja izbora nije moguća, iako bi se izvješće kojim bi Ustavni sud upozorio da bi izbori koji bi se održali po postojećim pravilima bili neustavni donekle moglo tumačiti kao zabrana.
– Ustavni sud ne može reći: "Mi zabranjujemo". Može ili izvješćem upozoriti da će izbori biti neustavni ili ukloniti akt koji smatra neustavnim iz pravnog poretka – kaže ova profesorica, uz napomenu kako bi pravnotehnički bolje bilo ukinuti zakon, ukoliko se političari ne uspiju dogovoriti da ga izmijene. Ističe, međutim, da bi i jedan i drugi scenarij bilo najbolje izbjeći, i to tako da Sabor pronađe model koji će osigurati jednakost biračkog prava.
– Ako je netko do sada i mogao sumnjati, ova vrsta neustavnosti je nakon popisa stanovništva sada već toliko očita da ne morate biti ustavni stručnjak ni sudac da je uočite. To je sada stvar statistike i matematike – kaže Sanja Barić i zaključuje kako je nužno da stranke na vlasti, ali i one u oporbi, što prije prionu iznalaženju novog modela koji je, podsjeća, trebalo već odavno donijeti. Pritom upozorava da utvrđivanje izbornih jedinica nije nimalo lak posao, budući da niti jedan mogući model (nove izborne jedinice, njihovo ukidanje ili propisivanje različitog broja zastupnika koji se biraju po pojedinim jedinicama) nije apsolutno objektivan.
– Svaki od njih preferira određeni rezultat i zato je užasno teško dogovoriti rješenje. No to ne znači da ga se ne treba ili ne mora donijeti – komentira Sanja Barić.
Slično rezonira i Mato Palić, njezin kolega s Osječkog sveučilišta, koji ističe kako bi Sabor itekako ozbiljno trebao shvatiti upozorenje Miroslava Šeparovića.
– Ego nekih lokalnih političara ili provođenje izbora na nacionalnoj razini u skladu s Ustavom – između tih dviju opcija ne bi smjelo biti dileme – poručuje Palić.
I svakako smanjiti broj zastupnika