Vladin "najveći reformski zahvat u posljednjih 30 godina, ujednačavanje plaća u javnim i državnim službama, izazvao je, unatoč izglednoj povišici za veliku većinu službenika, priličan val nezadovoljstva, iz kojeg se da iščitati kako mjerodavnim ministarstvima tek predstoji najteži posao na uredbama o koeficijentima koje su obećala isporučiti do kraja veljače.
Nakon što je u Jutarnjem listu objavljen draft većine budućih službeničkih koeficijenata, otvoren je prostor za usporedbu među različitim službama, a školski sindikat Preporod već je ocijenio kako "sve upućuje na prevaru svih prevara u kojoj će učitelji i nastavnici proći lošije od sviju ostalih". Ovaj je sindikat izračunao da će učiteljske plaće od travnja rasti za tek nešto više od 100 eura, "a mnogim drugima 500, 700, pa i 1000 eura".
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDSLN) iz podastrtih koeficijenata iščitava, pak, kako će visoka i viša stručna sprema osjetiti znatnije povećanje plaća, dok oni sa srednjom stručnom spremom "ostaju na dnu ljestvice". Ovaj sindikat ljetos je organizirao maratonski štrajk sudskih službenika, a jedan od važnijih argumenata bio im je potplaćenost službenika, odnosno uglavnom službenica na sudovima u odnosu na druge u državnoj upravi. Ono što su tražili, djelomice i dobili kroz štrajk bilo je niveliranje plaća s kojim bi onda mogli mirnije čekati nove uredbe o koeficijentima, no sudeći po izjavama ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, čini se kako u Vladi smatraju da su oni svoju povišicu dijelom već konzumirali, zbog čega im plaće zbog novog zakona neće rasti onoliko koliko bi rasle da im lani nisu povećane.
– Nekim radnim mjestima više raste plaća, pretpostavljam da se radi o onima kojima nje rasla prošle godine – rekao je Malenica u programu N1 televizije, no iz SDLSN-a uzvraćaju kako se službenici sa srednjom stručnom spremom "ne mogu miriti s tvrdnjom kako su oni povećanje plaća štrajkom već ostvarili". Predsjednica sindikata Iva Šušković pritom naglašava kako je riječ tek o radnom materijalu, koji zahtijeva daljnju analizu i korekcije pa je jasno da Malenici i njegovim suradnicima tek predstoji najteži dio posla na novoj uredbi.
VEZANI ČLANCI:
Ovome treba pridodati da su svojim plaćama nezadovoljni i suci, čija je udruga nedavno pisala Europskoj komisiji, žaleći se da sudačke plaće nisu utemeljene na objektivnim i transparentnim kriterijima, već ovise o samovolji izvršne vlasti. Udruga upozorava kako je osnovica za sudačke plaće donedavno bila 22 eura manja nego davne 2009., što je, kažu, za posljedicu imalo sustavno osiromašivanje sudaca, time i ugroženo načelo neovisnosti sudaca. Navode i da je sudačka osnovica nakon prve faze pregovora porasla za 59,5, dok je službenička rasla za 269,13 eura.
Od resornog ministarstva suci traže donošenje novog zakona o plaćama, a u pismu se solidariziraju i sa sudskim službenicima, procjenjujući kako će, po dostupnim informacijama, "njihov status ostati čvrsto na samom dnu ljestvice, čemu svjedoči i primjer zapisničarke prvostupanjskog suda s 30 godina staža koja će dobiti manje od 40 eura povišice".
VIDEO Malenica: Pozivam sve koji su u štrajku da se vrate na radna mjesta i prihvate ponudu Vlade