Hrvatska u ovaj tjedan ulazi s 192.381 nezaposlenih, što je najmanji broj u zadnjih 27 godina. Nitko, međutim, ne otvara slavljenički šampanjac jer razloga za slavlje nema.
Nezaposlenost nisu spustili dobri društveni i ekonomski procesi nego dugogodišnja recesija, bijeg radnika preko granice, odlazak u mirovinu ili rad u sivoj zoni. Demografi procjenjuju da je u odnosu na posljednji popis iz 2011. godine broj hrvatskih građana pao na 4,05 milijuna, odnosno smanjio se za 230 tisuća.
Povećanje za oko dva posto
Uz ogromno demografsko osipanje Hrvatska danas ima 97 tisuća umirovljenika više i 111 tisuća zaposlenih manje nego što ih je imala u proljeće 2008. godine. Traje opasan proces stezanja i prilagodbe na manje, u što se uklopilo i tržište rada: oni koji su zaposleni rade više nego ikad prije, što se statistički može pratiti kroz veću produktivnost, dok nezaposleni sporo dobivaju priliku za stabilnije zaposlenje.
– U prošle tri godine, u svakom danom mjesecu broj nezaposlenih je za oko 50 tisuća niži nego u prethodnoj godini. I Eurostatovi podaci ankete o radnoj snazi upućuju na isto kretanje i iste projekcije.
Ako se ne dogodi veći poremećaj u ekonomiji, do srpnja će broj nezaposlenih doseći 160 tisuća, što nismo vidjeli od 1980-ih, samo što su tada to većinom bili mladi koji su tražili svoj prvi posao, a sada je trećina nezaposlenih starija od 50 godina, komentira sociolog Teo Matković.
Ove se godine očekuje povećanje zaposlenosti za oko dva posto, a sličnu, ali nešto nižu stopu rasta prognoziraju nam u Europskoj komisiji i za iduću godinu. Da bi se oporavak ekonomije preselio na tržište rada, trebale su tri godine uzastopnog rasta BDP-a, no sad se lako može dogoditi da osakaćeno tržište rada postane jedna od većih kočnica daljnjeg oporavka.
Osobna karta registriranih na burzi rada pokazuje da će tvrtke i poslodavci morati posegnuti dublje u džep ako žele doći do radnika.
Svaki drugi nezaposleni radnik nalazi se u kategoriji dugotrajno nezaposlene osobe. Iseljavanje i stručno osposobljavanje maknuli su mlade iz skupine najrizičnijih pa sada u prvi plan dolazi starija populacija nezaposlenih. Čak 44 od 100 nezaposlenih starije je od 45 godina, a još 20 od 100 u dobi je od 35 do 45 godina.
– Problem visoke nezaposlenosti toliko je dugo s nama, generacijama, da su takvo stanje i javnost i poslodavci posve normalizirali. Ali ono nije normalno. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, kako god da ju mjerili, još uvijek je bitno viša od europskog prosjeka – razvijene europske zemlje u vrijeme ekonomskog rasta dosežu stopu nezaposlenosti od 5-7%, što bi u hrvatskom slučaju značilo 70-100 tisuća nezaposlenih. A čak i uz trenutne trendove, od toga smo udaljeni još par godina – dodaje Matković.
S početkom proljeća tradicionalno traje potražnjom za sezonskim radnicima, no ponuda radnih mjesta prisutna je i u drugim djelatnostima.
U travnju je, na primjer, bilo 24 tisuće prijavljenih na mirovinsko osiguranje više nego u ožujku, a svaka druga prijava došla je iz turizma. Hrvatska narodna banka u svojim analizama navodi da je u prvom kvartalu vidljivo i ubrzanje rasta broja zaposlenih u industriji i građevinarstvu, jer industrija diže proizvodnju tri godine zaredom, a investicije u turizmu i infrastrukturi probudile su i građevinu. Svi oni sad pecaju iz sve plićeg bazena.
Zvonimir Savić, analitičar HGK, upozorava da je broj radno sposobnih stanovnika pao na najnižu razinu otkad postoji usporediva statistika. Na kraju 2016. godine Hrvatska je u radno-aktivnoj dobi imala 27 tisuća osoba manje nego godinu dana ranije, a 58 tisuća manje nego 2008. godine.
– Broj stanovništva u radnoj dobi vratio se na razinu od prije pola stoljeća i smanjuje se za 30 tisuća godišnje. Europsko tržište rada otvoreno je našim građanima i ti su se kanali snažno aktivirali. To je velik izazov za domaće poslodavce koji se moraju boriti za zaposlenike – ulagati u osposobljavanje i usavršavanje, radne uvjete, plaće, trajno zapošljavati, a pri tome osigurati dostatnu produktivnost kako bi ostati konkurentni.
“Obeshrabreni nezaposleni”
Potencijal postoji u motivaciji i aktivaciji tzv. obeshrabrenih nezaposlenih – osoba koje bi željele raditi, ali trenutačno ne traže aktivno posao i uglavnom nisu prijavljene na HZZ – kojih je prošle godine anketa o radnoj snazi raspoznala čak 180 tisuća, a u godinama prije krize manje od sto tisuća, objašnjava Matković.
– Ostaje činjenica da se segment zaposlenosti oporavlja vrlo sporo, a zbog pada broja radno sposobnih stanovnika stopa nezaposlenosti ostaje među najvišima u okviru EU – u ožujku je iznosila 11,3%, najviše nakon Španjolske, Grčke, Cipra i Italije, komentira Zvonimir Savić. Iz toga proizlazi da današnja brojka od 192 tisuće nezaposlenih, bez obzira na to što je najniža u zadnjih 27 godina, zbog gubitka stanovništva jednako bolna kao i kad je zemlja imala 100 tisuća nezaposlenih više.
Od rata pa do danas, u ovoj drzavi je sve krivo postavljeno. Od toga da samo pet posto poslodavaca nudi ugovor na neodređeno, prakse ja se bogatim a ti ako neces raditi za 3000 ima ih stotine na burzi sto hoce, pa do toga da je uvjet za posao stranacka iskaznica. Sad to dolazi na naplatu.