Broj nezaposlenih na burzi rada premašio je u petak brojku od 300.000 za 429 osobe, čime je prekinuto kratkotrajno dvomjesečno razdoblje u kojemu je bez posla bilo manje od 300.000 radnika.
Vraćaju se sezonci
Ovogodišnji rekorder po broju nezaposlenih mjesec je ožujak – sa 339.000 nezaposlenih, ali brzina kojom radnici stižu na burzu naslućuje da bi taj crni rekord mogao biti potučen već krajem godine. Sezonsko zapošljavanje u turizmu i poljoprivredi te u javnim radovima, donijelo je prošlih pet mjesec privremeni posao i kruh za otprilike 40.000 osoba s burze, no zabrinjava brzina kojom sezonci, ali i sve druge kategorije zaposlenih gube poslove. Još na proljeće ove godine Hrvatska narodna banka procjenjivala je da će do kraja 2012. u Hrvatskoj nestati 30.000 radnih mjesta, ali čini se da će gubici biti još i veći jer sve do kasnog proljeća iduće godine nema ni sektora ni područja koji mogu angažirati radnu snagu u većem broju.
Vlada je to ove godine pokušala učiniti javnim radovima. Na mjesec, dva ili tri zaposlilo se otprilike 11.000 dugotrajno nezaposlenih osoba, ali i ti su ugovori pri kraju, kao i proračun za mjere aktivne politike zapošljavanja. Prošle četiri godine radnika se rješavao samo privatni sektor, službene evidencije pokazuju pad ukupnog broja zaposlenih za 150.000, a u strukturi radnika koji se vode kao zaposleni povećava se, primjerice, udio radnika koji se zapošljavaju kod fizičkih osoba, u samostalnim profesijama ili sami sebi plaćaju produljeno osiguranje. Riječ je o ljudima koji nemaju dovoljno godina i staža za prve uvjete za mirovinu pa uplaćuju socijalne doprinose kako bi se domogli bilo kakve sigurnosti. Jedan od ozbiljnih pokazatelja krize je i stalan porast broja umirovljenika – u četiri godine Hrvatska je dobila 77.000 umirovljenika više, mirovine su i dalje u laganom padu u odnosu na plaću, ali su barem sigurne i ne kasne, kao što mjesecima kasne plaće za 80.000 zaposlenih.
Na redu javni sektor
Javni sektor nalazi se pod velikim pritiskom da krene u restrukturiranje i ozbiljno smanjenje broja zaposlenih, tako da bi i s te strane moglo biti pritiska i na umirovljeničke proračune te na burzu rada.
– Porast nezaposlenosti uobičajen je jer nema pomaka u gospodarstvu niti se kreiraju nova radna mjesta. Čak i kad dođe do oporavka, pozitivni učinci rasta BDP-a osjećat će se na tržištu rada tek sa dva, tri kvartala zakašnjenja. Kako rasta BDP-a u ovoj godini neće biti, negativni trendovi na tržištu rada prenijet će se i na iduću godinu – kaže Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA.
Na burzi je otprilike 56.000 radnika bez ijednog dana radnog iskustva, većinom mladih do 25 godine, te otprilike 140.000 dugotrajno nezaposlenih. Regionalno, najveću stopu nezaposlenosti – otprilike 30 posto – imaju slavonske i kontinentalne županije, a jedino Istra i Grad Zagreb imaju nezaposlenost manju od 10 posto. No, u 4 krizne godine i na ta se dva područja stopa nezaposlenih udvostručila, tako da ne postoji regija za koju se može reći da je pošteđena ozbiljnih gubitaka.
Baš čudno, otkad je nova vlada na vlasti više se ne broje nezaposleni svaki dan u dnevniku, niti se računa deficit, a bome se nitko ne zabrinjava više niti oko pada BDP. Zna se dogoditi da u tjedan dana ne spomenu vladu na tv-u ni 10 puta.