Novi terminal Zračne luke Zagreb otvoren je prije pola godine. A i prije nego što je otvorio vrata putnicima, u javnosti je bilo dosta polemika zbog njega. Dovodili su se u pitanje primjerice kvaliteta izvedenih radova, kapacitet, tehnologije i procesi koji su primijenjeni u novoj putničkoj zgradi vrijednoj više od 300 milijuna eura.
Koncesionari okupljeni u tvrtku Međunarodna zračna luka Zagreb, predvođeni francuskim kompanijama Bouygues i Aerports de Paris, uspjeli su taj projekt realizirati u roku od tri godine, kako je bilo i predviđeno koncesijskim ugovorom, tako da ni završetak gradnje ni samo otvaranje terminala nisu kasnili. No otkako je otvoren novi terninal kasnili su zrakoplovi.
Kako biti besprijekoran?
U prvim mjesecima su zabilježena veća kašnjenja zrakoplova nakon što se promet prebacio sa starog na novi terminal. U javnosti se polemiziralo o tome je li kapacitet novog terminala dostatan za predviđeni bro putnika od pet milijuna u prvoj fazi, odnosno ima li dovoljno aviomostova i stajanki, imali dovoljno prostora među njima, kako je organiziran prihvat i otprema putnika i zrakoplova... Kritike na račun novog terminala bile su vezane i uz određene incidente, koji se doduše događaju i u drugim zračnim lukama, ali se u slučaju novootvorene Zračne luke Franjo Tuđman očekivalo da sve bude besprijekorno.
Gradnju i opremanje novog terminala ZL Franjo Tuđman cijelo vrijeme nadzirao je glavni nezavisni inženjer Conor Hoey iz multinacionalne tvrtke Arup. Ta tvrtka ima sjedište u Londonu i bavi se inženjeringom, dizajnom, planiranjem, upravljanjem projektima i savjetovanjem. Zapošljava više od 14.000 ljudi u 92 ureda u 42 zemlje, a prisutna je u Africi, Americi, Australiji, istočnoj Aziji, Europi i na Bliskom istoku. Arup je sudjelovao u projektima u 160 zemalja. Hoey je, pak, dosad radio na projektima zračnih luka u Amsterdamu, Dublinu, Rijadu, Istanbulu, Glasgowu, Bakuu i Kuvajtu i autoritet je u području poslovanja zračnih luka. Hoey kao nezavisni nadzornik na novom terminalu ZL Franjo Tuđman kojeg su zajednički angažirali koncesionar i davatelj koncesije - država, odbacuje sve kritike na račun nove putničke zgrade zagrebačkog aerodroma za koju kaže da je rezultat i djelo najsuvremenije tehnike i tehnologije.
Hoey, koji za Večernji list prvi put govori u javnosti o novom terminalu ZL Franjo Tuđman, kaže da je on sagrađen u skladu s hrvatskim standardima građenja i u skladu s međunarodnim standardima zračnog prometa.
Svi izazovi
– Terminal sadrži svu potrebnu tehnologiju i aerodromske sustave, a njegova je velika prednost i to što ima kapacitete i mogućnosti za širenje u budućnosti – objašnjava Hoey. On je kao nezavisni inženjer i stručnjak slao mjesečne izvještaje tijekom svih 36 mjeseci gradnje terminala svim sudionicima u projektu - davatelju koncesije, svim tvrtkama dioničarima u konzorciju te stručnom konzultantu LTA koji je surađivao i savjetovao financijske institucije u projektu. Ti su izvještaji uključivali informacije o napretku i kvaliteti radova, kvaliteti idejnog rješenja te su ukazivali na probleme ili neslaganje s međunarodnim standardima ako su se pojavili.
– Svi izazovi s kojima se projekt susretao u procesu riješeni su do prosinca 2016. Uglavnom se radilo o različitim sučeljima, povezanosti novog terminala s vanjskim svijetom, prvenstveno o električnoj energiji i sustavu odvodnje. No, važno je imati na umu da su spomenuti izvještaji svojevrsni „katalog” informacija i događanja iz prethodnog mjeseca. Nakon završetka gradnje u prosincu 2016. radio sam kvartalne izvještaje koji pokazuju kako zgrada funkcionira, odnosno kako je od građevinskog zemljišta postala moderna zračna luka i kako se odvijaju svi procesi – kaže Hoey. Tvrdi da ne postoje nikakvi nedostaci u kvaliteti izvedbe novog terminala. Napominje da je iza projekta snažan međunarodni konzorcij, priznati hrvatski arhitekti zaslužni su za arhitektonsko rješenje, radove su izvodili najbolji podizvodači na čelu s hrvatskim tvrtkama.
– Da budem potpuno iskren, kao čovjeka iz zapadne Europe, izuzetno me iznenadila kvaliteta radova koje su obavile hrvatske tvrtke. Mi kao nezavisni inženjeri i tvrtka Učka Consulting u ulozi našeg stručnog supervizora bili smo izuzetno strogi u inzistiranju da koncesionar redovito testira sve sustave. Da, bilo je raznih “bitki”, upravitelji obično nisu oduševljeni time, ali to je inzistiranje donijelo korist svima – otkriva Hoey. Dodaje da sad imamo efikasnu zgradu te, koliko su pokazali izvještaji u proteklih devet mjeseci, vrlo izdržljive sustave. Primjerice, sustav za prtljagu nije imao ni jednu pogrešku u srpnju, a to je, ističe, gotovo nezamislivo u zračnim lukama. Upravo je to, prema njegovu mišljenju, dokaz visoke razine testiranja i ispitivanja sustava prije samog puštanja terminala u promet. – Novi terminal nova su vrata Zagreba i Hrvatske, ljudi bi se trebali ponositi njime, njegovom kvalitetom i funkcionalnošću, a vjerujem da su i posjetitelji zadivljeni kad dođu i vide novi terminal – kaže Hoey.
Što se tiče površine terminala- 65.000 četvornih metara - to je, kaže, prema svim međunarodnim standardima i više nego dovoljno za pet milijuna putnika. No za koncesionara je izazov činjenica da aerodrom privlači nove aviokompanije, otvaraju se nove rute i opslužuje više putnika nego što su to prognoze govorile te se već sad bilježe rekordi. Objašnjava da zgrada može primiti povećani broj putnika, a mnogo je i mjesta za dodatne usluge. Primjerice, ukupni je kapacitet prostora za registraciju putnika i odlaske dvostruki u odnosu na sadašnje stanje i može se postaviti dva puta više šaltera nego što ih je trenutačno. Istodobno, područje sigurnosnog pregleda na 3. razini već sad ima potrebni kapacitet za povećani broj putnika. Uza sve to, postoji plan za proširenje krakova, tzv. pirova na istoku i zapadu te otvaranje novih izlaza.
– No, nemojte se zavaravati, gužve će biti, riječ je o novim procesima na koje se svi trebaju naviknuti pa čak i putnici. Naime, putnici su navikli na drukčiju, staru zgradu i čak je i zato potrebno određeno vrijeme da se stvari poslože. Ali, hoće – poručuje Hoey dodajući da je terminal usklađen s međunarodnim standardima zračnih luka za 5,5 milijuna putnika i da je ključ u rukama upravitelja kako bi taj prostor napravio učinkovitim kako za putnike tako i za sve ostale dionike u sustavu. Za aviomostove, Hoey kaže da je njihova veličina određena veličinom zrakoplova, a to je definirano međunarodnim standardima. Osam je aviomostova, od čega ih je sedam za zrakoplove kodne oznake C, a jedan prikladan za velike zrakoplove kodne oznake E. Aviokompanije, ističe Hoey, ne bi ih koristile da nisu prilagođeni veličinama njihovih zrakoplova. Stoga smatra da veličina aviomostova nije problem. Donedavno Zagreb nije imao ni jedan aviomost, sad ih ima osam, svi ih žele i zapravo je najvažnije sagraditi onoliko mostova koliko odgovara kapacitetu.
Cijena uspjeha
– Da, moglo bi ih se sagraditi 15, no ne bi se koristili pa ni s operativnog ni s financijskog gledišta ne bi imali smisla. Broj od osam aviomostova određen je u originalnom planu, koji je nastao prije šest do osam godina, a temeljio se na tadašnjim prognozama povećanja broja putnika, koje su se sad, srećom, pozitivno promijenile, i u smislu novih destinacija i većeg broja putnika. Tako da se očekuje da će se u budućnosti trebati razmisliti o novim mostovima - no to je cijena uspjeha – kaže Hoey. Što se pak tiče tehnologija i procesa koji su primjenjeni na novom terminalu ZL Franjo Tuđman, objašnjava da su zračne luke izuzetno složeni sustavi koji se sastoje od niza podsustava - IT, posebni aerodromski sustavi i slično te da je ZL Franjo Tuđman građena i opremljena najsuvremenijom tehnikom i tehnologijom. Pri tome je potpuno siguran da je novi terminal sa svojom tehnologijom spreman odgovoriti na sve zahtjeve digitalnoga doba te se i dalje razvijati. Tako primjerice navodi da u procesima sortiranja, skeniranja i obrade prtljage zagrebački aerodrom koristi tehnologiju koja je usklađena s najnovijim ECAC standardima, čime je zapravo ispred 70 posto zračnih luka u Europi koje još nisu implementirale te standarde. Uz to, pokazatelji performansi procesa za tehnologiju i sortirnicu također su izuzetno dobri.
– Kad je riječ o novoj zgradi, očekivali smo da može doći i do pogrešaka, no one su bile izuzetno brzo i efikasno riješene. Podsjećam, u srpnju nije zabilježena ni jedna pogreška, što je izuzetno dobro. Vjerujem da je svatko tko je bio u prilici vidjeti sustave i kako funkcioniraju ili ih je ocjenjivao, bio impresioniran. A ne treba zaboraviti ni na sav posao koji su obavili zaposleni – objašnjava Hoey.
Za kritike na povećanje kašnjenja zrakoplova na novom terminalu, odgovara da svaka zračna luka koja uspije otvoriti potpuno novi terminal, otpremiti sve svoje letove na vrijeme, premjestiti sve osoblje sa starog na novi terminal, prije toga ih educirati i familijarizirati sa svim novim procesima, upoznati ih s novim prostorom kako bi uopće znali kako se kretati po prostoru, ima pravo i mora to smatrati uspjehom. S druge strane, priznaje, svatko ima pravo reći da to nije bilo savršeno i da su sigurno i u MZLZ-u toga svjesni.
– No važno je imati na umu da se nije dogodilo da je zrakoplov poletio bez prtljage, nije bilo problema oko dozvola i prava jer su sva dokumentacija i uporabne dozvole dobivene pa je zaista ispravno zaključiti da je otvorenje samo po sebi izniman uspjeh i za davatelja koncesije i koncesionara i za zagrebačku zračnu luku. Ogromna je potvrda sposobnosti otvaranje međunarodne zračne luke na vrijeme te istodobno osiguranje da je potpuno usklađena sa zahtjevima zrakoplovnih kompanija – objašnjava Hoey. Za samo otvorenje i prelazak sa starog na novi terminal kaže da je to bila uspješna vježba. Prilagodba na novi terminal je proces koji još traje, ali poručuje da se mora smatrati uspješnim onaj tko doslovno preko noći preseli cijelo poslovanje na novi terminal. Napominje da je riječ o zaista ogromnoj logistici te da je MZLZ uložio jako puno vremena i truda, ali i značajna financijska sredstva u proces koji se odvijao 12 do 18 mjeseci prije službenog otvorenja. Tijekom tog vremena konzultirali su se sa svim dioničarima, organizirali su pokusne vježbe s javnosti kako bi osigurali što bolje funkcioniranje procesa na novom terminalu, zatim su prilagodili sve procese i tehnologiju do detalja.
Zanemarivi nedostaci
– I zato ponavljam - svi u zračnoj luci mogu se ponositi sobom i tim uspjehom. I da, sigurno je bilo kašnjenja i taj dan i tjedan poslije, ali kad se uzme u obzir veličina i složenost tog projekta, riječ je o zanemarivim nedostacima – tvrdi Hoey. Prema njegovu mišljenju, nema smisla uspoređivati zagrebački aerodrom s 5,5 milijuna putnika sa zračnim lukama koje opslužuju trideset ili šezdeset milijuna putnika jer je riječ o dvjema različitim stvarima. No ono što je svima zajedničko su jednaki sustavi, ista tehnologija, iste procedure, primijenjeni na puno manji sustav, ali srž je uvijek ista - prolazak putnika kroz prostor. Stoga smatra da je ZL Franjo Tuđman što se tiče te izvedbe uz bok drugim svjetskim zračnim lukama i po pitanju kvalitete, prostornog rasporeda, ali i same slike koja se odašilje putnicima koji posjećuju Hrvatsku.
– I osobno sam nebrojeno puta prolazio kroz zagrebačku zračnu luku, imao sam sreće da sam u posljednjih pet godina posjetio Zagreb više od 65 puta, a tri ili četiri puta koristio sam i usluge novog terminala i mogu reći da je na razini svjetskih zračnih luka. Često letim pa i mene uzruja kad usluga nije dovoljno dobra i kad stvari ne funkcioniraju kako bi trebale. U Zagrebu ne postoji nešto što bi me uzrujalo i to je zaista za svaku pohvalu. I kao nezavisnom inženjeru mi je drago što sam bio uključen u taj projekt. To je projekt kojim se i sami volimo pohvaliti kad u svijetu predstavljamo svoj rad – zaključio je Hoey.
Pa sigurno kada drugi imaju pristup klasičnim javnim prevozom a Zagreb modernom teleportacijom... Sada iskreno - a koji od ovih 70% je napravljen manje nego 10 godina u nazad?