Nezavisni u Sabor preko interneta

Borba za interese određenih grupacija, povećanje stupnja demokracije u Hrvatskoj ili borba za regiju iz koje dolaze, neki su od razloga zašto su se na izborima kandidirali nezavisni kandidati. Među 16 prijavljenih nezavisnih lista, znatno manje od 50, koliko je bilo na prošlim izborima, novi saborski mandat pokušat će izboriti bivši pravaš Tonči Tadić, čiju nezavisnu listu podupire 20-ak manjih dalmatinskih stranaka i udruga te sadašnji nezavisni zastupnici Slaven Letica i Ivo Lončar.

Povratak u klupe
Povratak u saborske klupe pokušat će izboriti i kontroverzni nekadašnji HDZ-ov zastupnik Drago Krpina, koji se posljednjih godina bavio književnošću. Tu je i pomalo zaboravljeni vođa Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo te dugogodišnji novinar i voditelj Branko Vukšić.

Nekadašnji "dečko s Trešnjevke", Boris Mikšić, kandidirao se u 4. izbornoj jedinici, želeći, kako je sam rekao, kapitalizirati na gradnji tvornice. Među nezavisnim kandidatima kojima analitičari daju najviše izgleda za ulazak u Sabor jest Tonči Tadić. Osim toga što je tijekom svoje političke karijere postao prepoznatljiv širokoj javnosti, njegovu listu podupire jaka skupina manjih stranaka i udruga koje su na posljednjim lokalnim izborima u Splitu osvojile 27 posto glasova.

Na toj podršci Tadić i temelji optimizam da će i sljedeće četiri godine provesti u poznatom prostoru na Markovu trgu. Zalagat će se za metropolizaciju Splita i regionalni razvoj Dalmacije te nastaviti forsirati dosadašnje teme poput ZERP-a, problema ribara i odlaganja otpada. Da bi se u Saboru mogao zalagati za te ciljeve bez pritisaka, nakon izbora se neće prikloniti nijednoj većoj političkoj opciji.

- Ne želimo biti upleteni u stranačke ratove ni u sastavljanje vlade, jer bi se time izgubio smisao ovakvog kandidiranja  kaže Tadić. Kampanju je već počeo na internetskoj stranici www.toncitadic.com. Smatra da je na ovim izborima manje nezavisnih lista nego na prošlima zato što se takve liste na državnoj razini često ismijavaju zbog slabih šansi. Sve napore kako bi i sljedeće četiri godine sjedio u saborskim klupama u predizbornoj će kampanji poduzeti i Slaven Letica. I on je aktivan na internetu, kao i još neki kandidati, a na svojoj stranici ima i rubriku za komentare, preko koje "opipava puls" svojih birača.

Čuvari demokracije
On će se, pak, zalagati za kvalitetniji rad Sabora u donošenju zakona, a naglašava da su nezavisni zastupnici važni za očuvanje demokracije jer služe kao neka vrsta korektiva velikim strankama.

 Program sam objavio na internetskoj stranici, a ukratko se sastoji od toga što sam napravio u protekle četiri godine i što ću napraviti u sljedeće četiri kao zastupnik  kaže Letica. Smatra da je na ovim izborima manje nezavisnih zato što velike stranke "kupuju i prisvajaju" udruge i poznate osobe koje bi se mogle kandidirati.

Ovi će izbori svakako ući u povijest, ako ni po čemu drugome, a ono po tome što se na njima prvi put kandidirala osoba koja se javno deklarirala kao homoseksualac. Riječ je o Vinku Kaliniću, bivšem dopredsjedniku udruge Drugi korak, koji je zamrznuo funkciju u udruzi, a natječe se u 3. izbornoj jedinici kao nositelj liste Hrvatskog zbora.

Na listama su mjesta našli i neki kandidati s predsjedničkih izbora prije tri godine, koji su u međuvremenu politički mirovali ili jako rijetko istupali. Tako su se kandidirali u javnosti već zaboravljeni Miroslav Rajh, Stjepan Gnječ i Mladen Kešer Keš. Listu je predao i Boris Mikšić, koji je u posljednje tri godine, za razliku od njih, bio politički aktivan.