Donald Trump ovaj je tjedan imao prvo sučeljavanje s ostalih devet "preživjelih" kandidata za nominaciju Republikanske stranke, u koje je ušao s uvjerljivom prednošću u anketama koja stalno raste. Za republikance Donald Trump je problem. Visoko je medijski profiliran, dovoljno imućan da se kandidira i sam, ali i bez potpore bilo koga od viđenijih stranačkih članova. Dosad je popustio tek u jednome, pristao je na obvezu da se ne kandidira kao neovisan kandidat ako ne izbori stranačku kandidaturu. Bio je to logičan potez republikanaca, kako sada stvari stoje, Trump bi i kao neovisni kandidat povukao dovoljno glasova da stranačkom kandidatu pomrsi račune pa da SAD još četiri godine ima predsjednika demokrata. Ili predsjednicu! A Trumpova je formula jasna. On nema što izgubiti, u životu sigurno propasti neće ne izbori li kandidaturu, a podršku dobiva zato što govori ono što mnogi misle.
Kampanja kao kompanija
I ne bira način kako će to reći, što bi rekao Ćiro, svaki je publicitet dobar publicitet. Samo što se sada ispostavlja da Trump to radi planski, koristeći prikriveni jaz unutar Republikanske stranke koja, iako je ujedinjena u prijeziru prema Obami i demokratima, ostaje razjedinjena u pogledima na gospodarstvo. Ne dijele svi isto mišljenje o otvorenom tržištu, a dobar dio stranke smatra kako je prema Obami trebalo ići znatno agresivnije. Sve to Trump uredno artikulira. Pritom nije važno što na taj način gubi glasove manjina jer istodobno kritizira šefove investicijskih fondova da plaćaju premalo poreza pa čak u očima mnogih ispada umjeren, a ne konzervativan političar. I isplatilo mu se jer je postotak republikanaca koji ni u kojem slučaju za njega ne bi glasali pao sa 59 na tek 29%. U tom intermezzu kampanje Trump je našao vremena da primi rijetkog novinara u svoj Trump Tower na Manhattanu, uz lasvegašku Trump Plazu, njegovu najpoznatiju građevinu. Bloombergov je novinar dobio sukus osobnosti neželjenog kandidata već nakon prvog pitanja. "Imate li neki uzor u poslovanju, nekoga kome se divite?" Trump je kroz stisnute zube odgovorio: "Sebe, gledam samo sebe. Divljenje? Ne volim riječ divljenje".
Činjenica je da se Donald Trump nije obogatio sam. Svoje je danas veliko bogatstvo naslijedio od oca koji se pak obogatio na gradnji jeftinih stanova. Iako sebe promovira kao kralja graditeljstva koji sklapa najbolje ugovore koje nitko drugi ne može ispregovarati, a usput je i vrhunski direktor, malo je toga, govore činjenice koje se ovih dana ponavljaju u američkim medijima, koje će to i potvrditi. A one govore da on već dugo nije izgradio ništa značajno te kako već poodavno nije vlasnik većine hotela koje je izgradio po svijetu. Dva pokušaja da ponovi Tower ili Plazu neslavno su završila, gotovo pa bankrotom. Onako kako vodi svoju političku kampanju, tako otprilike vodi i svoju kompaniju. Primjerice, nitko od njegovih pomoćnika nije profesionalni menadžer.
– Radije izaberem nekog "odozdola" pa ga promoviram nego da zapošljavam ljude za koje uopće ne znam tko su. Ali, oni ne smiju imati problema s alkoholom ili drogom – rekao je na tu temu Trump.
Desna je Trumpova ruka stanoviti Matthew Calamari, nekadašnji igrač američkog nogometa pa kasniji tjelesni čuvar kojeg je onodobna mlada zvijezda građevinskog biznisa opazila na ženskom polufinalu US Opena 1981., kada je ovaj uspješno gasio prekomjerne strasti obožavatelja oko terena koji su ometali meč između Chris Evert i Martine Navratilove. Njegova je efikasnost Trumpa oduševila, a Calamari mu za pruženu priliku vraća bespogovornom lojalnošću.
I Trumpov ego, otkrit će američki novinari, ima svoje korijene. Netom nakon što je diplomirao na newyorškoj vojnoj akademiji, otišao je s ocem Fredom na otvaranje mosta Verazzano-Narrows. Zapanjilo ga je da ni voditelj priredbe ni ostali oko njega ne znaju kako se uopće zove graditelj mosta iako su tisuću ljudi pozvali da ga nagrade pljeskom. Trump je sebi obećao da će u svakoj prilici svatko znati za sve što je on napravio. No, ni ta golema lojalnost njegovih pomagača ne čuva Trumpa od neuspjeha. Sve te svoje velike investicije Trump u pravilu ne radi vlastitim novcem, nego posuđenim. Prvi veliki posao koji je napravio, preuređenje starog hotela Commodore u Grand Hyatt New York, prometnulo ga je u vodećeg graditelja, a usput je sklopio dogovor koji će mu na ime poreza prištedjeti milijune dolara. Tako već 80-ih dolazi u posjed aviokompanije, golemog posjeda u Miami Beachu i jahte toliko velike da je navodno inspirirala grupu Queen da o njoj napiše pjesmu.
U Atlantic Cityju izgradio je 1990. "Taj Mahal", koji je sam nazvao najskupljim svjetskim kasinom što je vrlo vjerojatno i bila istina. Naposljetku, krajem svojeg zlatnog perioda s 400 milijuna dolara posuđenog novca kupio je Plaza Hotel. Bilo je to više negoli je hotel u to vrijeme vrijedio, no dobar dio novca bio je namijenjen renoviranju, a sam je Trump morao jamčiti za četvrtinu tog posuđenog iznosa. Tako je, dakle posuđujući, uskoro stigao do iznosa od milijardu dolara za koji je morao jamčiti, što ga je stavilo potpuno na milost i nemilost banaka. No, tek nakon godinu dana Taj Mahal je bankrotirao, a onda je uslijedio i gubitak Plaze, jahte, aviokompanije, sve je to otišlo u bankrot zbog opasnog plesa s bankama i njihovim novcem. Ipak, Trump ne propada i o svojem održanju piše knjigu "Trump: Umjetnost povratka", u kojoj je dva poglavlja posvetio predbračnim ugovorima, a jedno tome kako preživjeti poslovni kolaps.
Ime mu vrijedi šest milijardi $
Osobnim marketingom, sličnim onome što sada pokazuje u kampanji, Trump je od sebe učinio trgovačku marku koja je utrživa. Mnoge građevine koje danas nose njegovo ime nisu i njegovo vlasništvo. Brojni su ulagači shvatili da je karizma velikog graditelja koju je stvorio iznimno privlačna tržištu. Donald Trump svoje je ime počeo "iznajmljivati". Tako danas njegovo ime plaćeno milijunima nose tornjevi na Filipinima, u Panami, Indiji, Urugvaju, Brazilu, Kanadi pa i u samoj Americi. On je svoje ime učinio posjedom, gotovo nekretninom u nekom smislu. Međutim, pričajući priču o Donaldu Trumpu na ovaj način ispada da je on obična bitanga. Apsolutno netočno i to se jako dobro vidi na golf-centru u Bedminsteru koji svake godine donosi oko pet milijuna dolara čistog profita. Taj ekskluzivni klub koji će ugostiti PGA svjetsko golfersko prvenstvo 2022. ima 400 članova kojima se pridružuju tek oni koji su "upad" voljni platiti 150.000 dolara, a onda i godišnju članarinu od 24.000. Riječ je o destinaciji odrađenoj do posljednjeg detalja, gdje se o većini toga brinuo sam vlasnik, ali ne na neki opsesivan način, nego jednostavno iz čistog zanimanja. Ovdje bi me mogli i pokopati, navodno je rekao dokazujući i sam koliko voli to mjesto. Općenito, Trump na svojim lokacijama ne štedi. U Trump National Doral resortu za zdravstveni turizam, u Miamiju, gosti dobivaju brijanje koje traje 35 minuta, 80 minuta u hidratantnoj komori, stominutni antigravitacijski "face lift"...
Ukupno, Trump posjeduje 3,22 milijarde dolara iako sam tvrdi da ima više od 10 milijardi. Na pitanje odakle tolika razlika odgovorio je da je taj ostatak prihod od licenciranja, on svoje ime vrednuje na više od šest milijardi dolara. Činjenica je da je na showu "Pripravnik", odakle vuče najviše negativnih konotacija vezanih uz žene, zaradio 200 milijuna dolara u 14 godina koliko je nastupao. Puno više donijelo mu je TV vrijeme koje je dobio i kojem duguje i dosta postotaka na anketama za predsjedničkog kandidata. Uz, dakako, prilično jeftin populizam koji je iskazao i u posljednjem intervjuu The Economistu još jednom podvlačeći moto svoje kampanje – Učinimo Ameriku opet velikom. Svi su krivi, Kina za slabljenje dolara, vojska koja bježi čim ISIL u zrak ispali metak ostavljajući 2300 bojnih vozila neprijatelju, Ford jer gradi tvornicu u Meksiku prema kojem treba sagraditi zid koji oni sami trebaju platiti... Pitanje je ipak hoće li rastući broj glasova donijeti i podršku vodstva stranke. Mnogi još vjeruju da neće.
>> Predsjednički kandidat Donald Trump ne zna razliku, a misli da to ne zna ni ostalih 16 kandidata
Tramp nije bas dobar, ali ostali su mnogo gori od njega. Dakle treba probrati izmedju trulih jabuka.