zbog sumnje u korupciju

Ni 16 godina nije dovoljno da završi suđenje u aferi Gruntovec

Foto: Antonio Bronic/PIXSELL
Ni 16 godina nije dovoljno da završi suđenje u aferi Gruntovec
13.01.2023.
u 00:30
Jasenku Sili i njezine suoptuženike USKOK je teretio za zloporabu položaja, primanje i davanje mita, krivotvorenje isprava, protuzakonito posredovanje
Pogledaj originalni članak

Kada je ta skupina zbog sumnje u korupciju uhićena, premijer je bio Ivo Sanader. Kada im je prvi put izrečena nepravomoćna presuda, premijerka je bila Jadranka Kosor. Zoran Milanović Vladu je vodio kada je o žalbama na tu presudu odlučivao Vrhovni sud. Nakon njega su Vladu vodili Tihomir Orešković i dva puta Andrej Plenković. I tako, dok je u 16 godina Vladu vodilo pet premijera, neki od njih dva puta, a na Pantovčaku su se izmijenila tri predsjednika i jedna predsjednica te dok je Hrvatska kao država u međuvremenu ušla u EU, a sada i u Schengen, sve to vrijeme nije bilo dovoljno da se pravomoćno, bez ikakvih repova, okonča jedan sudski postupak.

Uhićeni potkraj 2007.

I kako to već obično biva u našem pravosuđu, dio tih prvotnih optužbi za koje su osobe koje još uvijek sjede na optuženičkoj klupi bile uhićene krajem sada već poprilično davne 2007., nedavno su otišle u zastaru. Pa je protiv onih optuženika iz afere Gruntovec, jer o njoj je riječ, na koju se ta zastara odnosi, postupak obustavljen. Dok će se protiv onih za koje zastara još nije nastupila nastaviti voditi.

Paradoks ove priče je što se čak i ne može reći da pravosuđe tu, barem jedno vrijeme, nije radilo svoj posao. Jer ekipa koja je koncem 2007. uhićena u aferi Gruntovec, optužena je u siječnju 2009., suđenje im je počelo u svibnju 2009., a nepravomoćno je okončano u prosincu 2010. Što je dosta brzo s obzirom na to da su na optuženičkoj klupi bila 22 optuženika. Tijekom suđenja saslušano je 50 svjedoka, danima su se slušali tajno snimljeni razgovori. Nakon 40 rasprava, donesena je nepravomoćna presuda, mahom osuđujuća za sve optuženike. Izrečene su kazne od uvjetnih do zatvorskih, a prvooptužena Jasenka Sili nepravomoćno je zbog primanja mita bila osuđena na jedinstvenu kaznu od godinu i devet mjeseci. Tri godine kasnije, odlučujući o žalbama, Vrhovni sud je velik dio te nepravomoćne presude potvrdio, a Jasenki Sili je kazna povišena s godine i devet mjeseci zatvora na tri godine. Kazne su povišene još nekim njezinim suoptuženicima, no dio nepravomoćne presude nije potvrđen nego je ukinut i vraćen na ponovljeno suđenje.

Nakon toga, neki od optuženika kojima se odlukom Vrhovnog suda trebalo ponovo suditi, odlučili su prekinuti tu pravosudnu agoniju, priznati krivnju, nagoditi se s USKOK-om i sve to ostaviti iza sebe. No oni koji se nisu odlučili na taj potez, još se vuku po sudovima jer ponovljeno suđenje za ukinuti dio presude nije okončano. Kao i obično, za to je više razloga. Od odgoda rasprava zbog bolesti pojedinih optuženika, izmjena sudskih vijeća, te na kraju problema koje je zagrebački Županijski sud imao posljednjih godina zbog potresa i COVID-a. U konačnici, koncem prošle godine zagrebački Županijski sud zbog zastare obustavlja postupak za dio optužbi protiv Jasenke Sili te Tomislava Tomića i Željka Vranjkovića. No za Jasenku Sili i Tomislava Tomića priča nije gotova jer im se nastavlja suđenje za preostale optužbe koje nisu otišle u zastaru. Još.

Uzimali mito

Što se pak tiče optužbi koje su se Jasenki Sili i njezinim suoptuženicima stavljali na teret, USKOK ih je teretio u 16 točaka optužnice za zloporabu položaja, primanje i davanje mita, krivotvorenje isprava, protuzakonito posredovanje... Kada su u prosincu 2007. uhićeni, akcija je gromoglasno odjeknula u javnosti jer je označena kao početak raskrinkavanja korupcije u zemljišnim knjigama. Istraga je trajala godinu dana, optužnica je podignuta u siječnju 2009., a suđenje je počelo u svibnju 2009. Na optuženičkoj klupi, osim četvero referenata zemljišnoknjižnog odjela Općinskoga građanskog suda, našlo se i troje službenika gruntovnice i suda, službenici Općinskoga kaznenog suda, trojica odvjetnika te 15 građana. Referente i službenike ZK odjela Općinskoga građanskog suda USKOK je teretio da su na traženje građana, službenika i odvjetnika nekoliko puta žurno sami rješavali zemljišnoknjižne predmete te provodili uknjižbu. Tereti ih se da su za to uzimali novac, od nekoliko stotina do koju tisuću kuna, a svi optuženici u obranama su tvrdili kako nisu radili ništa protuzakonito. Kakav nered je tada vladao u gruntovnici vidjelo se i tijekom svjedočenja tadašnje predsjednice tog odjela, koja je u jednom trenutku lakonski navela da pravila ima hrpa, a da je ona pročitala dva koja su je zanimala.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.