Ni koronakriza nije ublažila ovisnost o uvozu: Voća i povrća uvezli smo za više od 100 milijuna eura

Iako su se u koronakrizi mnogi okrenuli domaćoj proizvodnji, činjenica da je ona još nedostatnija, nekonkurentnija i na klimavim nogama najbolju je potvrdu dobila u statistici HGK za prvo tromjesečje ove godine. U prva tri mjeseca Hrvatska je, naime, izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 552 milijuna eura, što je 8% više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz rastao po stopi od 10%, sa 769 na 844 milijuna eura, čime nam je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65%.

Kilogram sira manje od 29 kn

Svježeg goveđeg mesa uvezli smo za 15,4 milijuna eura, za 2 milijuna više nego u istom razdoblju 2019., čemu su kumovale niske, nerijetko i akcijske cijene nižih kategorija teletine (koja je prema našim normama zapravo junetina) koja završava na našem tržištu. A kako su cijene svinjetine globalno rasle u nebo, nešto manji količinski uvoz zahvaljujući rastu domaće proizvodnje (20,7 tisuća tona naspram lanjskih 21,7), stajao nas je 58 milijuna eura, čak 34% ili 15 mil. eura više nego što smo svinjetinu plaćali u prvom tromjesečju lanjske godine. Peradi, potvrđuju to i u Croatiastočaru, i sami možemo proizvesti dovoljno, no s dampinškim uvozom piletine i puretine iz Italije, Mađarske, Poljske... uvoz je trostruko veći od izvoza – i u prvom je tromjesečju stajao oko 11,7 milijuna eura.

– U uvozu su najzastupljeniji meso i klaonički proizvodi, proizvodi na bazi žitarica i škroba, mlijeko i mliječni proizvodi te voće. Sve su to proizvodi s visokom dodanom vrijednošću, što zapravo govori da imamo lošu strukturu proizvodnje i to moramo mijenjati – kaže potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

– S dampinškim cijenama sireva približili smo se pak onima od početka ruskog embarga, kada je cijena kilograma uvozne gaude bila niža od 29 kuna – dodaje Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. Uvoz sireva iz Njemačke, Nizozemske, Italije, Poljske, Mađarske... tako je samo u prvom tromjesečju iznosio 27,4 mil. eura, 5 milijuna više nego lani u istom razdoblju, dok smo mlijeka i vrhnja uvezli za 26,4 mil. eura, što je oko 3,5 mil. eura više. Zbog nagomilanih europskih zaliha cijene uvoznog maslaca niže su pak i 25% u odnosu na lani pa se ponegdje na “akciji” može naći i za 8,99 kn/250 g, dok nam je uvoz jaja skočio za 72, a prirodnog meda za 68%. Na izvoznoj top ljestvici i dalje vode žitarice, riba (s kojom smo u suficitu čak 35,6 mil. eura), visokoprerađeni prehrambeni proizvodi, čokolada, soja, cigarete...

U voću dostatni 50%

Domaći se konditori još dobro drže. Naspram 41,6 mil. eura teškog uvoza čokolade i proizvoda s kakaom iz Njemačke, Austrije, Poljske, Belgije, Italije, Slovenije, Nizozemske... čak i Letonije, Čilea, Izraela i Kine, domaćih je proizvoda u izvozu završilo u vrijednosti od 38,9 mil. eura. No paradoksalno je da u suvišku proizvodimo pšenicu i kukuruz, a uvozimo velike količine proizvoda od brašna i škroba, ističe Kovačević. Za ilustraciju, godišnje uvezemo zamrznutih pekarskih proizvoda iz Njemačke, Slovenije, Italije, Poljske, Češke... koje trgovci samo dopeku, za više od 20 mil. eura, dok smo ukupno kruha peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda samo u prvom kvartalu uvezli za više od 40 mil. eura.

– To govori da moramo povećavati proizvodne kapacitete, ulagati u inovacije, nove tehnologije, digitalizaciju i stvarati konkurentnije proizvode – kaže Kovačević, ističući da se strategijom i politikom potpora proizvodnja mora usmjeriti na povećanje produktivnosti i samodostatnosti. Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno tek kukuruza, pšenice, ječma i zobi te mandarina. Voćem podmirujemo 50%, a povrćem 65% potreba, no niti smo dovoljno fokusirani na proizvodnju i povećanje konkurentnosti niti koristimo sve raspoložive resurse.

Povrća smo tako u prva tri mjeseca uvezli za 46,4 mil. eura, za 90 tisuća eura manje nego lani, dok je uvoz voća iznosio 56,3 mil. eura ili 9 mil. eura više. Uz mizernu domaću proizvodnju voća i povrća, koje je tek 11,6 mil. eura završilo u izvozu, “osuđeni” smo tako na čak 8 mil. eura vrijedan uvoz krumpira iz Bugarske, Cipra, Egipta... Rajčica iz Albanije, Njemačke, Španjolske... uvezli smo za više od 4,2 mil. eura, crvenog luka i češnjaka za 4,6, a jabuka i krušaka za 3,9 mil. eura iz Poljske, Austrije, BiH, Turske, Srbije...