Odnosi na Bliskom istoku svaki su dan sve napetiji i analitičari strahuju da će najavljeni referendum za neovisnost iračkog Kurdistana 25. rujna otvoriti novo žarište.
Unatoč tome što su SAD i europske zemlje upozorile vlasti Kurdistana da odustanu od referenduma koji će zasigurno imati dalekosežne posljedice, vlast u Kurdistana i dalje je ustrojena na provedbi referenduma o njihovoj neovisnosti. Iran je najavio kako će u slučaju održavanja referenduma zatvoriti granicu s Kurdistanom poručujući kako ne želi imati još jednu židovsku državu na svojoj granici.
Pešmerge spremni za obranu
Najoštriji je bio turski predsjednik Erdoğan, koji tvrdi da referendum ugrožava i tursku nacionalnu sigurnost.
– Korak prema neovisnosti na sjeveru Iraka greška je i prijetnja za teritorijalni integritet Iraka i nacionalnu sigurnost Turske, što smo mi uvijek branili i nastavit ćemo braniti – kazao je Erdoğan smatrajući da „referendum nikom nije u interesu“. Unatoč činjenici da se Turska uvijek ponosila svojim dobrim odnosima s autonomnom kurdistanskom regionalnom vladom na sjeveru Iraka, čiji je lider Masud Barzani čest gost u Ankari, Turska uvijek pozorno prati svaki potez na tragu potpune nezavisnosti te regije u strahu od stvaranje kurdske države koja bi ugrozila nacionalnu sigurnost Turske. Da bi održavanje referenduma o neovisnosti iračkog Kurdistana moglo dovesti do novih sukoba na Bliskom istoku, dokazuje i zabrinutost UN-a. Naime, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres upozorio je da će planirani referendum o neovisnosti iračkog Kurdistana, sazvan za 25. rujna, “skrenuti pažnju od potrebe da se porazi” teroristička organizacija Islamska država, ističući kako UN poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i jedinstvo Iraka i smatra da bi se sva otvorena pitanja između savezne vlade i Kurdistanske regionalne vlade trebala rješavati dijalogom i konstruktivnim kompromisom. Irački premijer Haider Al Abadi upozorio je kako će se boriti svim sredstvima da do referenduma ne dođe, a ako i bude održan, spriječit će odcjepljenje sjevernog Iraka, što analitičari smatraju najavom novih sukoba između iračkih snaga i kurdskih pešmerga. S druge strane, čelnik iračkih Kurda Massoud Barzani kazao je kako će, u slučaju da Bagdad ne prizna rezultat referenduma o nezavisnosti iračkog Kurdistana, Kurdi na sjeveru Iraka sami odrediti svoje granice te da će se boriti protiv bilo koje skupine koja bude pokušavala ”promijeniti stvarni odnos snaga u Kirkuku”, koji su Kurdi proglasili svojim teritorijem. Ova je poruka upućena šijitskim snagama u Iraku, koje su poručile kako Kurdima neće dopustiti da Kirkuk bude dio nikakvog ”neovisnog Kurdistana”. Kurdi su četvrta po veličini etnička skupina na Bliskom istoku, koja još uvijek nema svoju državu.
Novi sukob neizbježan
U Iraku Kurdi čine oko 20% stanovništva, od ukupno 37 milijuna ljudi koliko živi u toj zemlji. Ono što najviše zabrinjava vlasti u Bagdadu jest namjera da se referendum održi i na spornim područjima u iračkim pokrajinama Niniva, Kirkuk i Diyala, koja se nalaze izvan administrativnih granica iračkog Kurdistana. Kurdi su ove teritorije zauzeli u ratu protiv ISIL-a i uspostavili nadzor nad njima. Protiv referenduma se izjasnio i jedan od lidera šijitskih snaga u Iraku, Qais Al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq koja broji 10 tisuća boraca, a istog su mišljenja i Hezbollah i drugi koje zajedno čine šijitsku Hashd Al-Shaabi, koja je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera Al-Abadija. Stoga su analitičari sigurni, ne odustane li Massoud Barzani od neovisnosti i maksimalističkih zahtjeva da ”Autonomnoj regiji irački Kurdistan” pripoji zauzeta područja, postoji velika vjerojatnost krvavog oružanog sukoba između iračke vojske i šijitskih snaga s postrojbama pešmergi iračkih Kurda.
Vrijeme je da I mi Hrvati imamo referendum u Herceg-Bosni I odvojimo se it te sotonskee drzave zvana Bosna I Hercegovina