Prije koji mjesec brazilski grad Manaus uziman je kao ogledni primjer imuniteta krda nakon što je u njemu zaraženo 76 posto stanovnika. Međutim, najnovije vijesti govore o kolapsu zdravstvenog sustava u tom gradu u državi Amazonas zbog kojeg se deseci oboljelih od COVID-19 zrakoplovima premještaju iz tog grada i te države jer boreći se za zadnji dah kod kuće umiru zbog niskih razina kisika.
Kako donose agencije, u Manausu, gradu od dva milijuna stanovnika, liječnici rade trijažu određujući koga će se uopće liječiti, pacijenti čekaju u čekaonicama da stignu spremnici s kisikom, međutim mnogi ih ne dočekaju. Barem je jedno groblje, prema AP-u, zatražilo od ožalošćenih da sami pokopaju svoje mrtve jer djelatnici to ne stignu. Iz Manausa se transferira 235 pacijenata kojima je kisik nužan, ali još mogu bez intenzivne.
Pluća svijeta bez kisika
– Želim zahvaliti guvernerima koji nam sada pomažu. Cijeli nas svijet gleda kao Zemljina pluća. A sada mi ovdje tražimo pomoć jer nam ljudi nemaju kisika – rekao je Wilson Lima, guverner Amazonasa na tiskovnoj konferenciji u četvrtak. U Manaus je do sada stiglo osam tona različite opreme, kreveti i šatori uz spremnike kisika. Nije dovoljno, potrebno je još pritiska na predsjednika Brazila Jaira Bolsonara. Jer, Manaus se približava 14-dnevnom prosjeku koji je imao za vrhunca lanjskog prvog vala pandemije. Tada su trošili 30.000 kubika kisika dnevno, a sada se ta potreba povećala za više nego dvostruko, na gotovo 70.000 kubika. Jasno, uvedene su nove, stroge mjere, policijski sat između 19 i 6 sati, prekid javnog prijevoza. Teorija o kolektivnoj imunosti ili ‘imunitetu krda’, kako neki vole reći, pala je na ispitu.
VIDEO: 11 vrlo čestih simptoma COVID-a o kojima baš nitko ne govori.
Da je u Manausu došlo do razine zaraženosti za koju se smatralo da bi trebala biti dovoljna za postizanje ‘imuniteta krda’, zaključilo se po testiranju uzoraka krvi dobivenih od donirane krvi stanovnika Manausa. Do lipnja, mjesec dana nakon vrhunca tamošnje epidemije, procijenjeno je da je 66 posto stanovništva imalo virus, do rujna je taj postotak narastao čak do 76 posto. Procjenjuje se da je ovaj postotak mogao biti i znatno veći da se nisu uvele mjere poput društvenog distanciranja i nošenja maski. U novom broju uglednog znanstvenog časopisa Science navodi se kako je ta visoka razina zaraze rezultirala i 4,5 puta većom smrtnošću u Manausu od prosječne.
Ovdje se olakšavajućom okolnošću drži prosječna mlađa dob stanovništva kod koje je rizik smrtnosti od COVID-19 manji pa je tako i stopa smrtnosti ostala nižom nego drugdje gdje je prosječna dob viša. Ipak, Manaus je do 1. rujna imao 2642 preminula od COVID-19 te još 3789 od SARS-a, teškog akutnog respiratornog sindroma, koji je vjerojatno izazvao novi koronavirus, navodi se u novom broju Sciencea. Kao neposredan ‘krivac’ novog vala ističe se olakšavanje mjera, javna okupljanja koja su bile dozvoljena tijekom dva mjeseca, poglavito zbog lokalnih izbora u studenom, a onda zbog praznika. Kako se čini, i u Manausu se pojavio novi soj virusa SARS-CoV-2 sredinom prosinca.
– Da, tamo se pojavila nova varijanta virusa koja se vrlo brzo širi. Moguće je da je kvaliteta zaštitne imunosti nakon infekcije slabija nego s drugim varijantama. Virusi imaju mehanizme kojima izbjegavaju ili ometaju imunološki sustav, tako da imunost koja nastaje prirodnom infekcijom ne mora biti dovoljno zaštitna. To nije slučaj kada je u pitanju vakcinacija, jer su cjepiva dizajnirana da potaknu snažni protektivni imunološki odgovor – rekao nam je prof. dr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Cijepiti se što prije
– Isto tako može biti i da zbog veće infektivnosti virusa (ne nužno i veće patogeneze) ima puno zaraženih, a među njima i puno onih koji su dobili vrlo nisku infektivnu dozu pa nisu razvili simptome, ali ni kvalitetan imunološki odgovor koji bi pružao odgovarajuću zaštitu duže vrijeme. Naime, za postizanje kolektivnog imuniteta važno je i da imate dovoljno dugotrajnu zaštitnu imunost, dodaje dr. Polić. I u Scienceu se ističe kako unatoč visokoj razini zaraženosti nije postignut imunitet krda, no još nije sasvim jasno zbog čega točno – zbog padanja imuniteta nakon infekcije, mogućnosti da je prag postizanja kolektivnog imuniteta ipak znatno viši nego se ranije mislilo ili podatak o 76 posto zaraženih naprosto nije točan.
– U Manausu su primijetili pojavu nove varijante COVID-19 u oko 40 posto testiranih pacijenata od studenog naovamo. Ta varijanta nosi mutacije koje se preklapaju s onima u B.1.1.7 soju iz Engleske i mogle bi biti oznaka sklonosti virusa da se lakše širi i inficira ljude. Izvorne projekcije o imunitetu krda su bile zasnovane na R vrijednosti oko 2.5-3, ali ako je zbog mutacije ta vrijednost viša, onda i postotak imunih mora biti viši da bi se širenje virusa ograničilo imunitetom krda, objašnjava prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu u Njemačkoj.
– Treba upozoriti da su ovo sve korelacije i da je prerano tvrditi da je ova mutacija doista uzrok bržeg širenja, ali je u svakom slučaju to jedno razumno objašnjenje koje treba potvrditi u eksperimentima (koji se provode, ali koji trebaju vremena). U svakom slučaju, sve informacije koje dobivamo i dalje naglašavaju koliko je važno da se svatko tko ima priliku čim prije cijepi, kaže dr. Čičin-Šain.
Ko zna kakve testove oni koriste na tom Krdu. Na kraju ce biti 120% zaraženih .