Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i kao organizatorica okruglog stola o govoru mržnje u Hrvatskoj, istakla je kako se takav govor ne može pravdati slobodom izražavanja što često čine oni koji ga koriste.
Ali, nedopustivo je i govorom mržnje nazivati oštre, ali dopuštene kritke javnih osoba. Granicu između slobode govora i govora mržnje nije jednostavno precizno povući, te to treba činiti od slučaja do slučaja.
Govor mržnje čuje se u javnosti, na stadionima, čak i u školama, ali ponajviše na internetu, istakla je. Pokazalo se u praksi da je nedostatno znanje stručnjaka u policiji, državnom odvjetništvu i na sudovima.
Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture, ustvrdio je kako je govor mržnje i te kako prepoznat u Vladi, te da je intencija Vlade maksimalno uvažiti zaključke Dokumenta dijaloga koji je u veljači 2018. donijelo Vijeće za prošlost koje je osnovala Vlada, pri čemu je istekao kako je uz normativna rješenja i te kako važna i edukacija te poticanje znanstvenog istraživanja.
Odvjetnica Vesna Alaburić, specijalizirana za medijsko pravo, upozorila je kako su brojne definicije govora mržnje ali u suštini to je diskriminatoran i rasistički govor koji vrijeđa, omalovažava i širi predrasude, temeljem nekog od obilježja kao što su rasa, spol, nacija, vjera, seksualno opredjeljenje..., s tim da broj mogućih diskriminatorskih osnova nije zaključen.
Na primjerima je pokazala kako su često pogrešna shvaćanja što je to govor mržnje , upozorila je da je diskriminatorni govor 2011. izbačen iz Kaznenog zakona, te da se premalo koriste pravne mogućnosti.
Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije koji prati evaluaciju provedbe kodeksa koji je Europska komisija potpisala s IT kompanijama, ustvrdila kako on daje čak i zadovoljavajuće rezultate, kao i da je naša regulativa prepoznata u EU, ali je problem u provedbi.
I prof. dr. sc. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti smatra da treba biti obazriv u traženju novih zakonskih rješenja za internet i društvene mreže.
VIDEO: Iva Puljić Šego o prepucavanju predsjednice i premijera
kako ne? ako kazes da crkvu treba zapaliti, to je sloboda govora. ako kazes da ilegalce ne treba pustati preko polja u hrvatsku, to je govor mrznje. vrlo jednostavno. vazno je samo tko govori.