Kako klimatske promjene nastavljaju mijenjati našu planetu, jedan od najalarmantnijih problema s kojima se suočavamo jest porast razine mora. Stručnjaci upozoravaju da bi brojni obalni gradovi diljem svijeta mogli biti ozbiljno ugroženi u bliskoj budućnosti, a neki od njih nalaze se i na području Hrvatske.
Posebno zabrinjavajuća je činjenica da se među ugroženim gradovima nalaze hrvatski biseri Jadrana. Dubrovnik bi prema nekoliko studija mogao biti ozbiljno pogođen porastom razine mora zbog topljenja grenlandskog leda. Modeli koji uzimaju u obzir utjecaj Zemljine gravitacije i rotacije na redistribuciju vode pokazuju da bi posljedice mogle biti značajne.
Prema najnovijim istraživanjima, hrvatski gradovi, koji su ugroženi osim Dubrovnika su: Zadar, Trogir, Split, Pula, Šibenik i Opatija. Studije pokazuju da bi do 2100. godine značajan dio hrvatske obale mogao biti pod vodom, s posebnim naglaskom na niske otoke i obalna područja.
Posebno su ugrožene povijesne jezgre gradova koje su građene na razini mora. Prema različitim znanstvenim studijama nekoliko europskih gradova nalazi se na popisu posebno ugroženih područja.
London, kao jedna od svjetskih metropola, često se spominje kao grad koji bi mogao biti značajno pogođen topljenjem grenlandskog leda. Uz njega, na popisu ugroženih gradova nalaze se i Tromsø, Oslo, Atena, Sirakuza, Marseille, Gibraltar i Brest. No, problem nije ograničen samo na Europu. Diljem svijeta, brojni veliki gradovi suočavaju se s ozbiljnom prijetnjom porasta razine mora: Bangkok, Amsterdam, Basra, Georgetown, Ho Ši Min, Kalkuta i New Orleans.
Mnogi od ovih gradova već se suočavaju s učestalim poplavama i drugim problemima povezanim s klimatskim promjenama. Stručnjaci se slažu da globalno zatopljenje uzrokuje porast razine mora, što predstavlja ozbiljnu prijetnju obalnim područjima. Međutim, važno je napomenuti da ne postoji potpuna suglasnost oko brzine i intenziteta ovog porasta. Različiti modeli i tehnike predviđanja mogu dovesti do različitih rezultata.
Iako situacija djeluje alarmantno, gradovi nisu potpuno bespomoćni pred ovom prijetnjom. Mnogi već poduzimaju konkretne korake za ublažavanje rizika, poput izgradnje obalnih zaštitnih sustava, podizanja razine infrastrukture, razvoja planova za evakuaciju i implementacije zelenih rješenja za smanjenje emisija.
Iako ne možemo sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti koji će gradovi prvi biti potopljeni zbog globalnog zatopljenja, znanstveni dokazi jasno ukazuju na ozbiljnost situacije.
Posebno je zabrinjavajuće što se među ugroženim gradovima nalaze i hrvatski biseri poput Dubrovnika, Zadra i Trogira. Stručnjaci naglašavaju hitnu potrebu za djelovanjem kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ublažile posljedice klimatskih promjena.
Svaki građanin može dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena kroz jednostavne svakodnevne aktivnosti, poput smanjenja potrošnje energije i češćeg korištenja javnog prijevoza. Samo zajedničkim naporima na globalnoj razini možemo se nadati usporavanju ovog zabrinjavajućeg trenda.