Ivo Pukanić posljednjeg dana svog života, 23. listopada 2008., dovezao se na radno mjesto oko 10 sati. Parkirao je svoj lexus pred redakcijom Nacionala. Dok je bio u redakciji, ubojica je, ispostavilo se kasnije da je to bio Željko Milovanović, u dvorište Nacionala dovezao skuter. Parkirao ga je pokraj Pukanićeva lexusa te je otišao, a njegovo su kretanje po gradu s motociklističkom kacigom na glavi, kao i skidanje te motociklističke kacige u jednom trenutku snimile nadzorne kamere.
Pakao na zemlji
Taj trenutak bit će bitan dokaz na suđenju, a ubojica je čekao do 18.20. Tada je Pukanić u pratnji Nike Franjića, šefa Nacionalova marketinga, izašao iz redakcije. Došli su do Pukanićeva lexusa, a kada je Pukanić posegnuo za kvakom, odjeknula je zaglušujuća eksplozija. U samo jednom trenutku dvorište redakcije Nacionala pretvorilo se u pakao na zemlji – vozila su gorjela, na tlu su ležali mrtvi Pukanić i Franjić, krhotine stakla i betona bile su razasute posvuda, čuli su se krici šokiranih i ozlijeđenih djelatnika Nacionala. Detonacija se čula na širem području centra Zagreba, na noge je digla i hitnu i policiju, a kada se doznalo da je žrtva atentata paklenom napravom bio Ivo Pukanić, novinar i vlasnik Nacionala, uskomešala se i politika.
– Neću dopustiti da hrvatskim ulicama teče krv! – uznemirenoj javnosti poručio je tadašnji premijer Ivo Sanader, koji je 20-ak dana prije Pukanićeve likvidacije zbog ubojstva Ivane Hodak smijenio ministre policije i pravosuđa te ravnatelja policije.
– Ili mi ili oni! – ubojicama je poručio i Stjepan Mesić, tadašnji predsjednik Hrvatske, blizak Pukanićev prijatelj. Policija je u krhotinama razasutim nakon eksplozije u dvorištu Nacionala našla pločicu s brojem šasije motocikla na kojem je bila montirana paklena naprava. A zahvaljujući toj pločici, uskoro su uhićeni bratići Robert i Luka Matanić, Amir Mafalani te Slobodan Đurović i Milenko Kuzmanović. Za sudjelovanje u ubojstvu još su osumnjičeni tada nedostupni Željko Milovanović i Bojan Gudurić. Istraga je pokazala da je Pukanićevo ubojstvo naručio netko, tko je i nakon sedam godina ostao nepoznat. Za likvidaciju je bio voljan platiti 1,5 milijuna eura, a što je motiv likvidacije, ostala je nepoznanica. Kao što je do danas ostala nepoznanica i kako je moguće da se banda opasnih kriminalaca mirno prešetava po zemlji, prati poznatog novinara, organizira njegovu likvidaciju, a da to ne zna ni hrvatska policija ni SOA.
Zločinačka organizacija
Isto tako nikada nije utvrđeno ni zašto je Pukaniću skinuta policijska zaštita nakon što ga je netko nekoliko mjeseci prije pokušao ubiti. Kada je u veljači 2010. počelo suđenje izvršiteljima Pukanićeva ubojstva, stav tužiteljstva bio je da je Pukanić ubijen zbog pisanja o duhanskoj mafiji te da je likvidacija isplanirana u okviru zločinačke organizacije koju su ustrojili Đurović i njegov kum Sreten Jocić. Specifičnost ovog sudskog postupka bila je što se zbog Pukanićeva ubojstva Jociću, Milovanoviću, koji je u međuvremenu uhićen u Beogradu, i Kuzmanoviću sudilo u Beogradu, a ostalima u Zagrebu.
Nakon 10 mjeseci suđenja vijeće sutkinje Ivane Čalić izreklo je presudu – Matanić i ostali dobili su ukupno 150 godina zatvora. Nakon dvije žalbe na Vrhovnom sudu neke su kazne povećane, a neke neznatno umanjene. Najveću kaznu, kao neposredni izvršitelj, dobio je Milovanović, maksimalnih 40 godina zatvora, a toliku kaznu mu je izrekao i sud u Beogradu u odvojenom postupku. Robert Matanić osuđen je na 35 godina zatvora, a Gudurić na 33 godine. Slobodan Đurović osuđen je na 22 godine, a Luka Matanić i Mafalani na po 16 godina. Sud u Beogradu oslobodio je optužbi Jocića, dok je Kuzmanovićeva osuđujuća presuda ukinuta i sudit će mu se ponovo. Ni sedam godina nakon ubojstva i dalje nije poznato što je motiv ni tko je ubojstvo naručio. Robert Matanić u zatvoru je napadnut i tako teško pretučen da će ostatak života vjerojatno živjeti kao biljka. Đurovića Hrvatska ne želi izručiti Crnoj Gori, smatrajući da bi mu matična zemlja prepolovila izrečenu kaznu, a Jocić se nije dokopao slobode jer je ranije u Srbiji osuđen zbog drugog ubojstva.