Ministarstvo poljoprivrede:

'Nije točno da odbijamo isplatiti predujam hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima'

Foto: ilustracija
'Nije točno da odbijamo isplatiti predujam hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima'
11.12.2014.
u 10:51
Međutim, da bi se moglo izvršiti isplatu predujma potrebno je u državnom proračunu osigurati sredstva, poručuju
Pogledaj originalni članak

Ministarstvo poljoprivrede reagiralo je na priopćenje Ruže Tomašić vezano uz isplatu izravnih potpora i Programa ruralnog razvoja

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Ministarstvo poljoprivrede RH zbog interesa javnosti daje dodatno objašnjenje te demantira proizvoljne i neistinite teze MEP Ruže Tomašić, vezano za njezino priopćenje oko isplate izravnih potpora i Programa ruralnog razvoja:

Nije točna teza MEP Tomašić da Ministarstvo poljoprivrede odbija isplatiti predujam hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima te da je to protivno pravilima ZPP-a. Gđa. Tomašić mogla je, prije davanja priopćenja u javnost, proučiti legislativu vezanu za spomenutu tematiku, te bi naučila slijedeće:

Sukladno članku 29. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009, popisano je da se izravna plaćanja mogu isplatiti korisnicima u najviše dva obroka u razdoblju od 1. prosinca godine u kojoj su podnijeli zahtjev za potporu do 30. lipnja naredne kalendarske godine;

Isto tako, u stavku 5. istog članka, Komisija može odobriti državama članicama da, ovisno o stanju proračuna, isplate predujmove prije 1. prosinca i to u visini od 50% plaćanja;

Međutim, da bi se moglo izvršiti isplatu predujma potrebno je u državnom proračunu osigurati sredstva budući da financiranje iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda (EPJF) podrazumijeva isplatu sredstava iz nacionalnog proračuna temeljem čega se Europskoj komisiji podnosi zahtjev za povrat sredstava.
RH izravne potpore isplaćuje manjim dijelom iz proračuna EU (2014.g 25% sredstava, 2015.g. 30% sredstava, a ostatak iz nacionalnog proračuna), te je zbog pravila isplate u najviše dvije rate u drugačijem sustavu isplata potpora od starih država članica EU koje potpore poljoprivrednicima isplaćuju u 100% iznosu iz proračuna EU.  

Ministarstvo poljoprivrede je tijekom 2014. godine isplatilo 2,3 milijardi kuna izravnih potpora poljoprivrednim proizvođačima, sukladno pravilima ZPP-a i u iznosu koji je utvrđen Državnim proračunom.

U Državnom proračunu za 2014. godinu osigurana su sredstva za izravna plaćanja sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 za koja su korisnici podnijeli zahtjev u 2013. godini. Izravna plaćanja korisnicima su isplaćena u dva navrata tijekom 2014., i to početkom veljače i u svibnju, u ukupnom iznosu od 1,95 milijardi kuna (od čega 710 milijuna kuna iz EU proračuna). 

Dodatno je još iz Državnog proračuna u 2014. godini isplaćeno 146 milijuna kuna izravnih plaćanja za osjetljive sektore (mliječne krave, krmače, maslinovo ulje, duhan i šećerna repa) koje Republika Hrvatska ima pravo isplaćivati tri godine od pristupanja EU.

Također, za IAKS mjere ruralnog razvoja (ekološka i integrirana proizvodnja, očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, područja s težim uvjetima gospodarenja, očuvanje izvornih i zaštićenih kultivara poljoprivrednog bilja) u 2014. godini isplaćeno je  192 milijuna kuna.

Isto tako, zbog obmanjivanja javnosti, te unošenja nesigurnosti kod poljoprivrednih proizvođača, gđi. Tomašić dajemo i objašnjenje vezano uz iznos od 49,8 milijuna eura. Republika Hrvatska je 24. prosinca  2013. godine, u zadanom roku, prijavila Europskoj komisiji korištenje 15% iznosa dodijeljenog potpori za mjere ruralnog razvoja koje se financiraju u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za potrebe financiranja Programa izravnih plaćanja za razdoblje 2014.-2019. (tzv. Fleksibilnost između stupova). Prebacivanje i korištenje tog iznosa nema veze s prihvaćanjem Programa ruralnog razvoja što je i vidljivo iz Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 994/2014 u kojoj je za 2014. proizvodnu godinu gornja granica financiranja iz EPJF fonda povećana sa 114,2 milijuna eura na 164 milijuna eura, dok je u istoj uredbi u Prilogu II. iznos potpore EU za ruralni razvoj od 2015. financijske godine umanjen za iznos od 49,8 milijuna eura.

Nadalje, Program ruralnog razvoja RH 2014-2020 poslan je u Europsku komisiju u postupak odobrenja 16. srpnja 2014. Rok u kojem su sve države članice trebale dostaviti svoje Programe bio je 22.srpnja 2014. Postupak odobravanja Programa ruralnih razvoja podrazumijeva slanje Opservacijskog pisma Europske komisije, državi članici na zaprimljeni Program. Opservacijsko pismo nije odbijanje Programa. Opservacijsko pismo Hrvatska je dobila 23.listopada 2014. Sukladno komentarima iz Opservacijskog pisma, koje je transparentno objavljeno na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, Ministarstvo je revidiralo Program i trenutno je u završnoj fazi zatvaranja pristiglih komentara.

Financijska alokacija predviđena za Hrvatsku za potpore potencijalnim korisnicima kroz mjere ruralnog razvoja niti u jednom trenutku nije bila upitna. Ukupan predviđen iznos, kao i prebacivanje sredstava iz II u I stup nije predmet pregovora niti je Hrvatska zaprimila ikakav komentar od strane EK po ovom pitanju.

Ministarstvo u suradnji s kolegama iz EK završava proces pregovora, nakon čega će uslijediti i pismo odobrenja Programa. Od 118 Programa ruralnih razvoja koji se trenutno nalaze u EK u postupku odobrenja, EK je za sada poslala 75 Opservacijskih pisama. Do kraja godine očekuje se odobrenje maksimalno 10 Programa od 118. Dakle,  nikakvog kašnjenja nema. Hrvatski Program je u redovnom postupku odobrenja kao i svi drugi Programi država članica EU. Isto tako, novci namijenjeni za 2014 godinu NISU izgubljeni (isti je slučaj sa svim državama članicama) jer se oni troše u skladu s tzv. N+3 pravilom koje smo nebrojeno puta do sada komunicirali s javnošću.

Na kraju moramo samo zaključiti da nas rastužuje da netko tko je MEP ovo osnovno pravilo, kao uostalom i svu problematiku odobravanja (proces, situaciju u EU) ne zna, te zbog skupljanja jeftinih političkih bodova obmanjuje javnost i poljoprivredne proizvođače.

>> Tomašić prozvala Jakovinu: Oštetili ste hrvatsko selo za 332 milijuna kuna

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar Budiuvijektu
Budiuvijektu
12:01 11.12.2014.

ma čujte, pa ovi jakovinini nisu u stanju godinu dana donijeti pravilnik za mjere Ruralnog razvoja! Odgađaju iz mjeseca u mjesec. Pa samo se sjetimo da im je fijasko mjera 5 za poplavljena područja doživjela fijasko.Uništio je poljoprivredu do temelja!

Avatar patkovic
patkovic
11:48 11.12.2014.

ako nema love nek lalo posudi

Avatar Daruvar_
Daruvar_
11:25 11.12.2014.

Ruža i Jakovina trebali bi naslijediti Čobankovića u guljenju krumpira. Jedino je upitno tko je od ove trojice štetočina napravio više štete hrvatskim interesima.