Doći u situaciju da te može tužiti 125 tisuća klijenata u zemlji s jedva nešto više od četiri milijuna stanovnika gore je od noćne more. A u taj su se košmar dovele banke u Hrvatskoj koje su odobravale CHF kredite. Bez obzira na to koliko će od tih 125 tisuća stvarno podići tužbe, činjenica je da su o povjerljivim, a nekoć davno i odnosima povjerenja između banaka i klijenata, u posljednjih desetak godina odlučivali, uz niže sudove, Visoki trgovački, Ustavni i Vrhovni sud.
I jedan po jedan, u svakom pravorijeku, dali za pravo potrošačima. Posljednji je prekjučer obznanio Vrhovni sud dajući pravo na podizanje tužbe za ništetnost nepoštenih ugovornih odredbi i korisnicima koji su već konvertirali kredite u eurske. Dosad su niži sudovi takve zahtjeve nerijetko odbacivali uz obrazloženje da su konverzijom klijenti izgubili pravo na potraživanje preplaćenoga. Bilo je i drukčijih odluka, a neujednačenu je sudsku praksu dokinuo najviši sud u zemlji napominjući da naknadnom izmjenom ugovora ništetne odredbe, poput promjenjive kamatne stope i valutne klauzule, ne mogu postati valjane.
Potrošač ima pravni interes tužbom dokazivati pravo na povrat. O tome hoće li ga moći i dokazati, Vrhovni sud nije rekao ništa jer ga to u ovom postupku – nitko i nije pitao. Kristalno jasno.
Ne i Hrvatskoj udruzi banaka koja, blaženo nesvjesna realnosti, tvrdi da je posrijedi pojedinačni postupak, kao da iza sebe nema vojsku odvjetnika koja bi joj trebala objasniti ono što je na kraju “nacrtao” predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa – sudovi slijede praksu Vrhovnog suda ako nemaju neku drugu jaku argumentaciju. Odluka Vrhovnog suda snagom svojih argumenata obvezujuća je za niže sudove, općinske i županijske.
Da, mogu niži suci pokušati dokazati da imaju snažnije argumente od Vrhovnog suda, no sad već tu nije ni nebo ni granica. Argumentacijom bi, odluče li suprotno, morali nadjačati i Sud EU, koji je nedavno, također konvertirani kredit mađarske dužnice, proglasio – ništetnim. Preciznije, utvrdio je da ona može zatražiti da se ugovor proglasi ništetnim, osim ako bi time bila dovedena u još nepovoljniji položaj. Koliko će dužnika imati živaca proći sve sudske instancije, ne zna se. Hoće li banke osvijestiti da je i njima možda skupo, dugotrajno i neizvjesno ići u sudske postupke, i krenuti u nagodbe, isto će se tek vidjeti. Nije nemoguća ni državna intervencija – novi lex Franak. Izbori su blizu. A tad je sve moguće.
>>Pogledajte video: Zagreb: Udruga Franak zadovoljna svojom pobjedom u tužbi na Vrhovnom sudu
Reci lopine da te ceo svet razume