PREHRANA Automati sa slasticama preplavljuju hrvatske osnovne škole, djeca sve deblja

Nije zdravo, ali mi to volimo!

Foto: import
Nije zdravo, ali mi to volimo!
23.09.2006.
u 19:49
Pogledaj originalni članak

Gazirani napitci puni šećera i aditiva, preslani čips i čokoladice u primamljivim šarenim omotnicama glavno su jelo mnogih hrvatskih osnovnoškolaca. Unatoč upozorenjima nutricionista da sve više djece pati od prekomjerne tjelesne težine, u gotovo svim školama postavljaju se automati s nezdravom hranom na koju đaci troše džeparac koji im daju roditelji.

U Engleskoj zabranjeni
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čak 12 posto hrvatske djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, dakle, do deset kilograma viška. Još je alarmantniji podatak da ih je otprilike 4 posto pretilo, odnosno da je 15 ili više kilograma teže od normalne tjelesne težine. Inicijativu za zakonsko ukidanje automata s “nezdravim slasticama” nedavno je zbog toga pokrenula Udruga za prevenciju prekomjerne težine. Potporu traže od liječnika, roditelja i ravnatelja škola jer je riječ o proizvodima koji uzrokuju pretilost kod djece.

– Roditelji moraju voditi više računa o tome što im djeca jedu. Bočica od 2,5 dl “coca-cole” sadrži dvije velike žlice bijelog šećera i organske kiseline koje uništavaju zubnu caklinu. Ne bih rekla da su slastice iz automata otrovne, ali ne mogu zamijeniti dječji obrok. To su prazne kalorije – objašnjava dr. Katica Antonić Degač iz odjela prehrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Kao sadržaj automata predlaže punovrijedne namirnice: sušeno voće, mliječne napitke, paketiće sireva i energetske pločice od žitarica.
Zagrebačka Osnovna škola Nikole Tesle u Prečkom jedna je od rijetkih u kojoj je kuhani topli obrok jedini izbor.

Spašavaju život
– Smoki, čips i ti automati američke su gluposti. Neću to u svojoj školi. Odbio sam i škrinju sa sladoledom. Dijete dobije pet kuna za pecivo, a potroši ih na hladnu “coca-colu” koju popije na prazan želudac – kaže ravnatelj Miroljub Udiljak. Tvrdi da djeca u školskoj kuhinji dobiju sve što im treba. Djevojčice koje smo zatekli na ručku uživale su u grahu, ali...
– U drugim školama imaju automate. Znamo da nije zdravo, ali i mi bismo ponekad čips i čokoladu – sramežljivo je rekla Lucija. S njom su se složile Sara, Marina i Iva, društvo oko stola.

Ruka u učenički džep
Branimir Gajer, ravnatelj škole na zagrebačkom Jabukovcu, dopustio je automat s hranom u svojoj školi, ali se s vlasnikom dogovorio što u njega smije staviti. Gazirane napitke i čips nije dopustio.
– Od automata imamo više koristi nego štete jer su nam djeca prije pretrčavala cestu kako bi iste stvari kupovala u kiosku prekoputa. Ovako ne moram strahovati da će nekoga udariti auto. Svatko ima slobodu da kupi ono što želi. To je stvar dogovora djece i roditelja – kaže ravnatelj Branimir Gajer.
Za najam automata vlasnici školama plaćaju 700 kuna na mjesec. O tome suglasnost daju gradski uredi za obrazovanje.
Ravnatelj Udiljak kaže da bi mu za siromašan školski proračun dobro došlo 2100 kuna svakog mjeseca za tri automata koliko su mu nudili. Ne bi morao stezati blagajnu za papir, kredu i ostale potrepštine.

– Ne dopuštam nikome da gura ruku u učenički džep, a automati rade upravo to. Teška je situacija, nedostaje novca za sve.
Poštenije je da tražim od roditelja novac za kredu nego da uzimam najamninu za automate – kaže ravnatelj Udiljak. U OŠ na zagrebačkim Vrbanima dva su automata: jedan sa slasticama, a drugi s napitcima – “pepsi colom” i čokoladnim mlijekom. Ravnatelj Božo Margetić kaže da mu novac od najamnine ne pomaže puno.

Bez doručka u školu
– Djeca ionako bježe u dućan prekoputa po iste stvari, čak skuplje. Veći je problem što 90 posto đaka koji nisu u cjelodnevnom boravku u školu dolazi bez doručka. Pekarna preko puta živi kao bubreg u loju. Imao sam učenika u 6. razredu koji je imao 120 kilograma. Za svakog je odmora bio u pekarni i šetao naokolo s dvije litre “coca-cole” – priča Božo Margetić. Odgovornost, kaže, snose roditelji koji trebaju educirati djecu u prehrambenim navikama.

Pogledajte na vecernji.hr