Nijedan bojkot u povijesti nije suzbio inflaciju

1. Je li solidarno i protestno organiziranje građana u bojkot kupnje dobar potez i hoće li to imati trajne efekte kada su u pitanju cijene roba i usluga?

Ne, zato što je organiziranje takvog tipa građanskog protesta krenulo od posve pogrešnih pretpostavki, onih političkih, kao i od pogrešnog razumijevanja hrvatske ekonomije. Ne može se potrošačima sugerirati da posve odustanu od zadovoljavanja svojih potreba koje su u današnje vrijeme puno više i izraženije nego prije 20-30 godina. Potrošači su danas skloniji potrošnji skupljih proizvoda i onih koji im možda ne trebaju i nisu od esencijalne važnosti za život. Drugo, hrvatska ekonomija živi od turizma i maloprodajni su lanci dimenzionirani prema potrebama 20 milijuna turista koji dođu u našu zemlju, a ne prema 3,5 milijuna stanovnika ove zemlje, a posebno ne prema stotinjak tisuća protestnih potrošača. Ako bi svi potrošači odustali od potrošnje cijele godine ili pola godine, tada bi se možda dogodio pritisak na cijene, ali bi trgovački lanci mogli i to preživjeti od turističke potrošnje.

2. Zašto su građani za prvi cjelotjedni bojkot "cijeli tjedan lanac jedan" izabrali baš domaći trgovački lanac Konzum, a ne neki strani? Ima li to, uz visoke cijene, možda veze i s brojnim aferama i sudskim procesima oko Agrokora?

Teško je reći zašto su građani odabrali najprije bojkotirati Konzum. To je pitanje za sociologe. Ako su razlog i afere i sudski procesi vezani uz Agrokor, onda bi to moglo potvrditi moju glavnu tezu da se ne radi samo o protestu potrošača kao ekonomskih aktera, već suprotno, da se radi o potrošačima kao političkim akterima na pozornici.

3. Iako smo tek na početku cijele te priče, do kada bojkot može trajati?

U ekonomskom smislu, ako je motiv bojkota suzbijanje inflacije, to inflaciju ne može suzbiti jer će turistička sezona dovesti veći broj potrošača koji će moći plaćati više cijene zato što su i u njihovim matičnim zemljama cijene više nego u Hrvatskoj. Drugo, nijedan bojkot u povijesti nije suzbio inflaciju tako da potrošači imaju vrlo malu snagu što se toga tiče. Svi se masovni pokreti prije ili poslije ispušu, ako se ne pretvore u političku snagu. No u proteklih 35 godina u Hrvatskoj smo vidjeli različite populističke političke pokrete, katkad s ljevice, katkad s desnice, ali nijedan taj pokret koji se pretvorio u političke stranke nije se dugo zadržao na političkoj pozornici.

GALERIJA Trgovci snizili cijene, ali kupaca nigdje: Krenuo novi opći bojkot u Hrvatskoj