Svatko tko u Njemačkoj ima mjesečno manje od 892 eura, smatra se siromašnim, ali od tog iznosa u toj se bogatoj zemlji ipak mogu pokriti osnovni životni troškovi. U Hrvatskoj će među siromašne biti uvršten netko tko ima manje od 272 eura, ali s toliko novca, oko 2100 kuna, nije lako platiti režije i hraniti se redovito, o odjeći i kupnji nužnih trajnih dobara da se i ne govori. Doduše, sirotinja je teška i Njemačkoj, pa se o razmjernom velikom udjelu ljudi koji žive ispod praga siromaštva – takvih je 12,5 od ukupno 81 milijun stanovnika – u posljednje vrijeme nešto više govori i piše.
Zaposleni siromasi
Jer, postoje i zaposleni Nijemci koji ne mogu živjeti od svoje plaće – krajem 2013. godine bilo ih je 3,1 milijun, što je 25 posto više nego 2008. godine, godine početka krize. Prema njemačkom državnom statističkom uredu, te godine čak 379 tisuća zaposlenih ljudi nije moglo na vrijeme platiti najamninu za stan, a 417 tisuća nije se moglo dovoljno grijati! Više od pola milijuna štedjelo je na hrani, tako što su pošten kuhan obrok imali tek svaki drugi dan.
No, dok se u Njemačkoj siromašnim smatra netko tko ne može imati automobil ili otići na ljetovanje barem tjedan dana, u Hrvatskoj se gradila vikendica ili se ljetuje kod rodbine i prijatelja, a automobili postaju nedostupniji. Većina Nijemaca unajmljuje stan, a Hrvati čine sve da imaju vlastiti krov nad glavom, koji donosi određeni osjećaj sigurnosti i neovisnosti, čak i kad je riječ o cjeloživotnoj zaduženosti i hipoteci. Kako su cijene u Njemačkoj tek nešto više od onih u Hrvatskoj, što pokazuje i naša košarica 12 osnovnih proizvoda, netko tko ima prihod na granici njemačkog siromaštva od 892 eura može živjeti pristojno, platiti režije i kupiti 22 takve košarice. Hrvat koji ima 292 eura, što je hrvatska granica siromaštva, nakon što plati režije, može kupiti samo 2,5 košarice od 12 proizvoda, što znači da i ne može jesti baš svaki dan.
Ako je Nijemac u unajmljenom stanu i plati 400 eura stanarine, što Hrvat u svom stanu ili kući ne mora, ipak Nijemcu ostaje puno više, 10-ak puta može otići u šoping za 30-ak eura.
Istoku teže nego zapadu
Siromaštvo je posebno teško kad pogađa mlade, u Njemačkoj se procjenjuje da je svaki peti mladi Nijemac siromašan. To su oni koji siromaštvo nasljeđuju od svojih roditelja i vrlo brzo ispadaju iz obrazovnog sustava. Istraživanje o siromaštvu mladih nedavno je provela Katolička crkva, a Simon Rapp, šef Savezne udruge za dobrobit katoličke mladeži, založio se za to da pravo na obrazovanje bude zakonom zajamčeno.
U Hrvatskoj je 28.800 djece koja primaju stalnu novčanu pomoć za siromašne, na to još valja pribrojiti 4342 djeteta u obiteljima koje dobivaju povremenu pomoć, ali broj djece koja žive na rubu siromaštva je oko 60 tisuća. I u Njemačkoj je, očekivano, broj siromašnih veći na istoku, na području bivšeg DDR-a, gdje je 23,5 posto djece pogođeno siromaštvom, dok je na zapadu to 13,7 posto. Berlin, glavni grad bogate zemlje, predvodnice EU, siromaštvo pogađa svako treće dijete, a u Bavarskoj samo 7,2 posto.
>>Od ujedinjenja u Njemačkoj nije bilo toliko siromašnih kao danas
... neznam jesam li siromašan ... jedem samo grah i krumpir ...