Christian Osterhaus zna vrlo dobro što je kultura dobrodošlice. Kada su 2015. godine tisuće izbjeglica došle u Njemačku, bio je jedan od prvih koji je organizirao pomoć.
„Nismo željeli ponavljati greške iz prošlosti", kaže on i objašnjava da su dobrodošlicom izbjeglicama htjeli pokazati da ih ne žele marginalizirati. S još 30 volontera Osterhaus se angažirao od jeseni 2015. u Bonnu. Ta grupa se intenzivno posvetila izbjeglicama koji su stizali uglavnom iz Sirije, uvijek ih je bilo 40 do 50, piše Deutsche Welle.
Poput Osterhausa, u Njemačkoj su pomagale stotine tisuća ljudi. „Htjeli smo izbjeglicama pružiti dio domovine", rekao je Osterhaus sjećajući se tog vremena.
Takav angažman ljudi ušao je u povijest Njemačke kao „kultura dobrodošlice“. Ali tada – 2015. i 2016. godine – bilo je i ljudi koji su imali malo razumijevanja za takav stav. Nisu željeli prihvat izbjeglica i migranata.
Više ljudi vidi prednosti koje donosi migracija
U reprezentativnoj studiji „Kultura dobrodošlice između stabilnosti i proboja“, zaklada Bertelsmann istraživala je promjene kulture dobrodošlice. I došla do zaključka da Nijemci s više optimizma gledaju na migracije i doseljavanje nego prije nekoliko godina.
„U suštini, naša anketa pokazuje da je skeptičan stav prema doseljavanju u Njemačku doduše još uvijek raširen, ali se posljednjih godina smanjivao", kaže Ulrike Wieland, koautorica Bertelsmannovog istraživanja. „Istovremeno, danas više ljudi uviđaju moguće dobrobiti koje proističu iz migracije, prije svega za gospodarstvo. A što se tiče stava o integraciji, pokazuje se da više ispitanika nego prošlih godina promatra nejednakost šansi i diskriminaciju kao prepreke."
Ova zaklada od 2012. provodi reprezentativna istraživanja kako bi se društveni trendovi jasnije uočili. Na početku su istraživači javnog mnijenja htjeli doznati što Nijemci misle o dolasku stranih stručnjaka. Poslije rasprave o izbjegličkom valu 2015./2016. cilj je bio utvrditi što Nijemci misle o izbjeglicama i migrantima.
U promatranju migracije, pozitivne i negativne procjene su otprilike jednako zastupljene. Ali krivulja pokazuje da su se stavovi od izbijanja diskusije polako mijenjali u pozitivnom pravcu.
Danas mnogi doseljavanje vide kao šansu za prevladavanje demografskih i gospodarskih problema Njemačke. Dvije trećine ispitanika smatra da će se usporiti starenje stanovništva, više od polovice smatra da će se doseljavanjem ublažiti nedostatak stručne radne snage, a skoro svaki drugi ispitanik smatra da će mirovinski fondovi imati dodatni prihod zbog doseljavanja.
No ispitanici su pokazali i skeptičnost prema doseljavanju. Veliki broj smatra da će doseljavanje dodatno opteretiti socijalnu državu (67 posto). Osim toga, mnogi se boje sukoba između „domicilnih“ i doseljenika (66 posto).
Mnogi vide i moguće probleme u školstvu. Pritom su migranti koji dolaze kako bi pronašli posao ili studirali bolje prihvaćeni (71 posto) nego oni koji bježeći iz svoje zemlje traže zaštitu (59 posto).
Više od trećine Nijemaca ne želi još više izbjeglica
Istraživanje koje je provela zaklada Bertelsmann ipak jasno pokazuje da je u Njemačkoj veliki broj ljudi koji su još uvijek skeptični prema izbjeglicama.
U bonskoj inicijativi Christiana Osterhausa nekolicina volontera je prestala s radom zbog odbijanja dijela društva da prihvati izbjeglice. „Dok smo na početku bili dio društvenog pokreta, osjećajući podršku, sada već godinama radimo protiv društvenog mainstreama", kaže Osterhaus.
Mada je tolerancija prema ljudima koji su napustili svoju zemlju posljednjih godina u Njemačkoj povećana, još uvijek trećina ispitanika (36 posto) smatra da Njemačka ne bi trebala primiti dodatne izbjeglice. Godine 2017. taj stav je zastupalo 54 posto ispitanika. Petina ispitanika izbjeglice vidi kao „privremene goste" koji se ne moraju integrirati.
Ulrike Wieland o tome kaže: „Rezultati ankete bi se mogli protumačiti tako da petina stanovništva generalno ima odbijajući ili skeptičan stav, i izgleda da njihovo poimanje svijeta uključuje popriličnu izolaciju društva u odnosu na migracije“.
Jezik ostaje ključ
Aktualna studija pokazuje da je, kada je riječ o preprekama za integraciju, glavna tema poznavanje jezika kao ključ uključivanja u društvo. Ljudi koji imaju migrantsko porijeklo još uvijek su rijetki u politici, na vodećim položajima u tvrtkama i u medijima. Ali studija je pokazala da su za bolju integraciju neophodni i bolji zakoni. Brojni su ispitanici koji vjeruju da bi samo tako mogle biti uklonjene prepreke na koje nailaze ljudi stranog porijekla prilikom traženja stana, na šalterima institucija i u školama.
Nova koalicijska vlada koju predvode socijaldemokrati, a u njoj su zeleni i liberali, već je postavila smjernice za više kulture dobrodošlice. Tako bi, na primjer, ljudi kojima je odbijen zahtjev za dodjelu političkog azila, dobili mogućnost ostanka u Njemačkoj ako sami zarađuju za život i uče njemački jezik. Mogućnost dovođenja obitelji u zemlju bi se trebala proširiti na izbjeglice, a i put do dobivanja državljanstva bi trebao biti lakši.
Ulrike Wieland smatra da je to principijelno ispravan put: „Ali važno je da društvo samo sebe pozitivno shvati kao doseljeničko. To je zajednički zadatak za politiku i civilno društvo. Oni moraju aktivno oblikovati daljnje srastanje u raznolikosti."
Christian Osterhaus, čovjek koji to godinama praktično radi pomažući izbjeglicama, cijelu stvar vidi ovako: „Tada sam zaista imao dojam da se njemačko društvo otvorilo i promijenilo i zaista mnogo naučilo." Za njega su najbitniji osobni odnos i prijateljstva.
>> VIDEO FINA i Pošta znatno podigle naknade za plaćanje računa: Nismo mi socijalna institucija
Ovako su i komunisti lagali da je komunizam najbolji ekonomski sustav na svijetu.