MANJAK STANOVA

Zabrinjavajući europski trend zahvatio i Njemačku: 'Ne sluti na ništa dobro'

Foto: pixabay
Foto: pixabay
20.02.2024.
u 16:51
Godine 2026. bi se broj novoizgrađenih stanova u Njemačkoj mogao kretati oko 175.000. Aktualna njemačka vlada je kao cilj zacrtala broj od 400.000 novih stanova.
Pogledaj originalni članak

Njemačka bi se u skoroj budućnosti mogla suočiti s još drastičnijim manjkom stambenog prostora nego što je to trenutno slučaj, proizlazi iz studije instituta Ifo iz Muenchena, predstavljene u utorak. Prema prognozi mreže Euroconstruct, koja djeluje u sklopu Ifo Instituta, u Njemačkoj bi se broj stanova koji nedostaju mogao sa sadašnji 600.000 povećati na 830.000 u 2027.

„Broj novoizgrađenih stanova bi do 2026. mogao pasti za 35 posto u usporedbi s prošlom godinom“, stoji u prognozi Euroconstructa.

Godine 2026. bi se broj novoizgrađenih stanova u Njemačkoj mogao kretati oko 175.000. Aktualna njemačka vlada je kao cilj zacrtala broj od 400.000 novih stanova.

Stručnjaci za krizu stanogradnje optužuju rastuće cijene, ali i manjak podrške politike.

„Stagnaciju u sektoru stanogradnje prije svega uzrokuje porast cijene građevnog materijala i kamata za stambene kredite, što gradnju praktički čini nemogućim. No ni politika nije do sada osjetno poboljšala okvire za poticaje u stanogradnji“, rekao je Ludwig Dorffmeister iz Ifo instituta.

Dorffmeister je rekao kako  drastično smanjeni broj građevnih dozvola „ne sluti ništa dobroga“. Prema studiji Euroconstructa broj novoizgrađenih stanova se na području cijele Europe, s izuzetkom Španjolske i Portugala, smanjuje. Situacija s novogradnjom je od Njemačke gora samo još u Švedskoj.

U Njemačkoj je, posebice u većim gradovima, situacija s nedostatkom stanova kritična, što utječe na drastični porast cijene stanarina.

Raskošna imanja u Hrvatskoj: Posjećivali ih velikani, a sada propadaju

Foto: Marijan Susenj/Davor Puklavec/Marko Jurinec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

XA
xaron
21:20 20.02.2024.

MadMax…Pravi brojevi su,: 52% Njemaca źivi u nekretninama koje su njihovo vlasništvo, a u Hrvatskoj 91% źivi u vlastitim nekretninama.

MA
MadMax1
17:59 20.02.2024.

Važna je razlika između Njemačke, gdje oko 70% stanovništva živi u podstanarstvu, dok je u Hrvatskoj taj postotak oko 20%. Njemačka se suočava s ovim problemom zbog političkih odluka koje su dopustile da stranke na vlasti budu pod utjecajem lobista tajkuna građevinskih i nekretninskih tvrtki te banaka. Umjesto poticanja mladim obiteljima da stvaraju vlastito vlasništvo nad nekretninama, država subvencionira izgradnju socijalnih stanova za najam. To stvara ovisnost o podstanarstvu umjesto poticanja vlasništva nad nekretninama.