'sezona lova'

Nijemci zovu Hrvate na rad – ovo je 12 najtraženijih zanimanja!

Foto: Milan Ilić
Nijemci zovu Hrvate na rad – ovo je 12 najtraženijih zanimanja!
09.04.2013.
u 15:11
Iskustva su pokazala da se hrvatski radnici najbrže prilagođavaju njemačkim uvjetima života
Pogledaj originalni članak

Njemačka je otvorila “sezonu lova” neviđenih razmjera na strane radnike, a među najpoželjnijom radnom snagom vide Hrvate. “Trebamo 1,5 milijuna kvalificiranih radnika iz inozemstva do 2025. Preračunato, trebat će nam svakoga mjeseca 10.000 novih stranih radnika”, ustvrdio je jučer u razgovoru za Bild Eric Schweitzer, predsjednik Njemačke gospodarske komore.

Eric Schweitzer, ili kako su ga na početku njegova četverogodišnjeg mandata prozvali Mr. Wirtschaft (Gospodin Gospodarstvo), upozorio je da Njemačkoj prijeti dramatičan deficit visokoobrazovanih kadrova, ali i drugih kvalificiranih radnika. Zbog pada nataliteta, predviđa Schweitzer, Njemačka će u idućih 12 godina imati šest milijuna manje zaposlenih od sadašnjih 42 milijuna radnika.

Najveći problem - jezik

Stoga, da bi održala stopu razvoja i zaposlenosti, Njemačkoj je već sada mjesečno potrebno 10 tisuća doseljenika. S obzirom na odlična iskustva s hrvatskim doseljenicima, koji se najbrže prilagođavaju uvjetima života i rada, visokoobrazovani Hrvati su sada i te kako poželjni Nijemcima, jer je broj osoba koji u Njemačkoj prekidaju studije porastao sa 25 na 28 posto. Ako govore njemački jezik, visokoobrazovani strojari, matematičari, informatičari, ali i kvalificirani tokari, bravari, tesari, zavarivači, sobarice... neće imati nikakvih problema da nađu posao u Njemačkoj.

Prema podacima Saveznog ureda za statistiku iz Wiesbadena, prošle je godine prvi put zabilježen veći dolazak hrvatskih državljana u Njemačku nego njihov povratak u Hrvatsku, gdje su odlazili u mirovinu. Iako nismo mogli dobiti točan broj hrvatskih državljana koji su se prošle godine doselili u Njemačku (riječ je uglavnom o mlađim akademski obrazovanim građanima koji se doseljavaju s obiteljima), procjene govore da je riječ o brojci većoj od tri i pol tisuće ljudi. Realnost tih brojki potvrđuju i iz veleposlanstva naše zemlje u Berlinu, jednako kao i iz hrvatskih katoličkih misija koje (zbog poreza) dobivaju podatke o novopridošlim Hrvatima katolicima u svojim župama. Do prošle godine, u Hrvatsku se godišnje vraćalo u prosjeku oko pet tisuća hrvatskih građana. Uglavnom je riječ o umirovljenicima koji su se s obiteljima vraćali u Hrvatsku. Zbog gospodarskog stanja očito se u manjem broju vraćaju u Hrvatsku, a sve više doseljavaju u Njemačku.

Može se očekivati da će Njemačka od 1. srpnja ove godine, kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju, krenuti u pravi lov na hrvatske radnike. Velika gospodarska kriza u Hrvatskoj burzu rada napunila je visokoobrazovanim mladim ljudima koji su već izgubili nadu da će posao naći u domovini.

Unatoč najavama da će njemačko tržište rada za hrvatske građane biti zatvoreno najmanje dvije godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pojedine njemačke savezne države zasigurno će primati hrvatske radnike odmah nakon ulaska Hrvatske u EU.

Akcija - dobrodošli stranci

Najbolja naznaka točnosti tih informacija je nedavno (22. ožujka 2013.) prihvaćanje inicijative dviju njemačkih saveznih država, Hamburga i Baden Württemberga, u Bundesratu (Gornjem domu njemačkog parlamenta) da ne bude blokade za uvoz hrvatske radne snage u Njemačku. Inicijativu tih dviju saveznih država u Bundesratu odmah je podržala Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saska, Bremen i većina drugih saveznih država u kojima su na vlasti socijaldemokrati – SPD. Prema riječima zastupnika u Bundestagu Josipa Juratovića, inicijativu za slobodan uvoz radne snage iz Hrvatske treba sada potvrditi njemački savezni parlament – Bundestag.

– Najvjerojatnije će, uz manje izmjene o ograničenju za pojedine kategorije radnika iz Hrvatske, taj prijedlog proći – drži Juratović, obrazlažući to raspoloženjem u njemačkom parlamentu zbog nedostatka radne snage s kojim se Njemačka sve više suočava. Siguran je da Hrvatskoj neće biti nametnuta ograničenja kao što su to bila Rumunjskoj ili Bugarskoj.

– Ograničenja Hrvatima zasigurno neće biti tražena za visokoobrazovane kadrove, ali će ostati za nekvalificiranu radnu snagu ili za one s nižom i srednjom stručnom spremom, za kojima Nijemci nemaju potrebu – smatra Juratović. Eric Schweitzer najavio je da u Njemačkoj počinje akcija “kulture dobrodošlice” za strane radnike.

>> Bijeg u inozemstvo: Za 60 minuta planule radne vize za Kanadu

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.