'Nikad se nisam okoristio strankom. Okoristila se samo Ruža Tomašić'

Nasljedili ste Ružu Tomašić na čelu HSP AS nakon što je ona otišla s opravdanjem da su u stranci bitniji osobni interesi. Jeste se prepoznali u tim optužbama i je li za njom otišao dio članstva?

Naravno da se nisam prepoznao u tim optužbama. Nikad se nisam okoristio strankom, a dokaz je mojih 15 godina rada u politici. Okoristila se samo Ruža Tomašić. Ima visoka primanja u Europskom parlamentu, a željela je postati potpredsjednica u budućoj hrvatskoj vladi. U HSP-u AS ostalo je, nakon njezina odlaska, 95 posto članova i potpuno smo stabilna stranka. Izabrano je novo, mlađe vodstvo; sve redom ljudi koji iza sebe imaju iskustvo u lokalnoj politici, ali i u poduzetništvu.

Kakvi su planovi pred strankom i što su vam sljedeći potezi?

U tijeku je priprema programa koje ćemo predstaviti 28. veljače na Programskoj konvenciji, a kojim ćemo predložiti rješenja za izlazak iz krize. Riječ je o deset smjernica, a cilj im je smanjiti nezaposlenost. Veliki potencijal, na primjer, vidimo u poljoprivredi. Više od 30.000 ljudi moglo bi se primjerice zaposliti stavljanjem u funkciju 900.000 hektara neobrađene zemlje. Također, zalažemo se za to da se investitorima daju olakšice na početku investicije. Na primjer,  zemljišta za gradnju industrijskih pogona trebalo bi dati po simboličnoj cijeni ili besplatno, ali i smanjiti doprinose te poreze. Bitan dio našeg programa je i iseljeništvo, koje se treba aktivno uključiti u gospodarski oporavak Hrvatske. Pomogli su nam u Domovinskom ratu i nakon toga su isključeni, iako ima mnogo ljudi koji mogu investirati. Inicirat ćemo i izmjene Izbornog zakona kako bi se njima povećao broj birališta za Hrvate izvan Hrvatske, da se ne ponovi sramota s posljednjih izbora. Također, tražit ćemo smanjivanje broja zastupnika srpske nacionalne manjine iz kvote manjinskih zastupnika. Ne zato što se protivimo manjinskim pravima, nego stoga što Hrvatska više nije u postkonfliktnom stanju i svaki zastupnik mora imati podršku jednakog broja birača. Osim toga, smatramo da treba rješavati i druge društvene probleme poput kredita u francima koji treba riješiti sistemski njihovim konvertiranjem iz franka u eure ili kune.

Najavili ste okupljanje rascjepkanih pravaša. Kako ćete postići zajedništvo desnice?

Već je potpisan sporazum o stalnoj suradnji s HČSP-om, a u tijeku su pregovori s ostalim pravaškim strankama. Analize su pokazale da na političkoj sceni ima oko 200.000 pravaških glasova; glasova ideologije koja je jedina izvorna hrvatska i koja je temelj hrvatske državne misli. HSP AS ima 15.000 članova, a okupljena desnica sigurno bi imala bar dvostruko više.

Nova predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i vaša je kandidatkinja, no nije li ona premalo desno za vas?

Mi smo dio domoljubne koalicije koja ju je podržala i dosad smo odnijeli tri pobjede: na "euroizborima", na lokalnim izborima i sada na predsjedničkim. Pobjednički tim se ne mijenja, nego naprotiv ojačava. U predsjednici smo prepoznali glasnogovornika nekih naših programskih smjernica. To je politika prema susjedima, politika čistih računa. Nema ulaska Srbije u EU dok se ne riješi pitanje nestalih, povratka kulturnih i drugih dobara. Također, bitna je briga o hrvatskom narodu u BiH. Predsjednica je jasno rekla da će učiniti sve da bude oslonac hrvatskom narodu na području BiH u borbi za njihova prava i povratku Hrvata u Bosansku Posavinu. Smatram da u tzv. Republici Srpskoj nema uživanja punih prava, da Hrvati nisu dobrodošli.

Kazali ste da biste za građane Srbije uveli vize?

Evidentno je da u Srbiji  nije došlo do promjene klime i demokratskog ozračja. Na vlasti su  premijer Vučić i predsjednik Nikolić, bliski suradnici Vojislava Šešelja u devedesetima, a ministar vanjskih poslova Dačić bio je suradnik Slobodana Miloševića. Ne bi to toliko bilo izraženo da se Šešelj nije vratio iz Haaga, a srbijanske političke elite nisu reagirale sukladno demokratskom društvu. Hrvatska mora uvesti vizni režim kako bismo jasno i ozbiljno pokazali da nema više zveckanja oružjem i pretenzija na hrvatski teritorij.

Što bi u tom slučaju bilo s našim gospodarstvenicima koji rade u Srbiji?

Svjesni smo da bi bilo posljedica, no znači li to da moramo pognuti glavu pri prijetnjama zveckanjem oružjem. To što Šešelj govori nisu bezazlene stvari, on je političar koji je na toj retorici ranih devedesetih okupljao dobrovoljce u Srbiji i slao ih u Hrvatsku da rade ono što su radili. Da je to neki bezazleni političar  koji koristi takvu retoriku da sakupi neke radikalne glasove, ne bi to bilo toliko ozbiljno. No riječ je o Šešelju koji je u praksi provodio plan „velike Srbije“.

Je li primjereno na stadionima skandirati „Za dom spremni“?

Smatram to izražajem publike na stadionima. Meni je sporno što naši političari ne reagiraju na skadiranje "zgazi Purgera", "zgazi tovara" ili kad se pali hrvatska zastava u Srbiji, nego uvijek i jedino reagiraju na pozdrav „Za dom spremni“. To je za mene pozdrav koji su nosili pripadnici HOS-a na rukavu  kada su nas branili, mene kao dijete,  od petokrake koju su nosili Šljivančanin i Mladić. Sukladno tome, percipiram taj pozdrav.. Dakle, treba riješiti da nogomet bude igra, a ne argument za političko prepucavanje.

Kako ste dospjeli u HSP AS?

U politiku sam se uključio 1999. kao osamnaestogodišnjak, a u nju me uvukla pravaška ideja i na njoj sam i ostao. Godine 2009. bio sam jedan od osnivača HSP-a AS. Prošao sam sve političke stepenice, od mjesnog odbora i vijeća gradske četvrti, a sada sam zastupnik u zagrebačkoj gradskoj skupštini. Profesor sam povijesti i etnologije, doktorant na Hrvatskim studijima. Radim u Centru za kulturu i informacije Maksimir, no neću još dugo jer stranka zahtijeva mnogo angažmana. 

>> Kolinda razmišlja 'pravaški', ona mora biti predsjednica, Josipović ništa nije napravio