Nikad veće podjele: Napeti odnosi između siromašnih i bogatih

U Hrvatskoj je prisutna visoka razina napetosti između bogatih i siromašnih, između radnika i uprava, građani ne vjeruju javnim institucijama, u prosjeku rade više od radnika u drugim zemljama Europske unije, nezadovoljni su životnim standardom, ali i u krizi optimisti, zadovoljni obiteljskim životom, zdravstvenim i obrazovnim sustavom. Izvješće o kvaliteti življenja u Hrvatskoj 2007. – 2012., što su ga na temelju rezultata anketnih istraživanja Europske zaklade za poboljšanje kvalitete života i rada (Eurofound) izradili stručnjaci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Instituta za javne financije, koje je potpuno skeniranje hrvatskog društva, svih pozitivnih i negativnih stvari s kojima žive građani, bit će sutra predstavljeno u Zagrebu. Prije svega bi ga trebali proučiti političari na vlasti i oni koji će doći na vlast jer se u njemu, među ostalim, navodi da visoka percipirana razina napetosti između siromašnih i bogatih, između radnika i uprava, upozorava na podijeljenost društva.

Tenzije posljedica tranzicije

Prijetnja je društvenoj koheziji i treba je pažljivo analizirati kako bi politika znala odgovoriti na nju. Napetost između navedenih društvenih grupa, koja je kod nas mnogo naglašenija nego u 28 zemalja EU, može biti dijelom posljedica tranzicije i rata 1991. koji je duboko promijenio socijalnu strukturu hrvatskog društva i rezultirao tranzicijskim “pobjednicima ” i “gubitnicima”. Dijelom je i posljedica krize i rastućih nejednakosti, navodi se u izvješću Eurofounda.

Stoga se ne slučajno spominje i da su 2003. istraživanja pokazala visoku napetost između različitih etničkih grupa i rasnih skupina u Francuskoj, Nizozemskoj i Belgiji, pa su nekoliko godina poslije u Francuskoj izbili nemiri. Naši građani, prema istraživanju provedenom 2007. i 2012., imaju niži standard od prosjeka građana EU28, a trećina ih živi teško ili vrlo teško. Stariji, oni s nižim obrazovanjem i nezaposleni najugroženiji su. Prosječan raspoloživi prihod kućanstava u nas je niži nego u EU28. Hrvati rade u prosjeku više od ostalih radnika EU i doživljavaju visoku razinu nesigurnosti radnog mjesta.

Zbog dugog radnog vremena u kombinaciji s nesigurnošću posla imaju problema s ravnotežom poslovnog i privatnog života pa se ističe da politika treba posvetiti pažnju radnim propisima, stvaranju dinamičnijeg tržišta rada, osigurati fleksibilnost radne snage i sigurnost radnog mjesta. Zaposlenicima treba biti ponuđen veći izbor u organiziranju radnih obveza kako bi uravnotežili obiteljski, socijalni i poslovni živo, te treba povećati dostupnost usluga čuvanja djece kako bi se povećala zaposlenost žena.

Naši građani imaju nisku razinu povjerenja u javne institucije, uključujući i Vladu i Sabor i pravni sustav, što može biti posljedica visoke percepcije korupcije u zemlji. Zemlje najmanje pogođene krizom pokazale su najmanji pad povjerenja u institucije, dok Grčka ima najveći pad. Što se tiče percepcije vlastitog zdravlja i pristupa zdravstvenim uslugama, tu je situacija dobra i pokazuje poboljšanje od 2007. do 2012., osobito među starijim građanima, onima s nižim prihodima i građanima u ruralnim područjima.

Još poboljšati zdravlje

Jedan od razloga za to je uvođenje e-zdravstva 2011., koje se pokazalo uspješnim, navodi E, pa su građani općenito zadovoljni zdravstvenim uslugama, no najmanje su zadovoljni dugim čekanjem u bolnicama. Fizičko i mentalno zdravlje građana je poboljšano od 2007. do 2012., a to se objašnjava i time što su učinci rata na zdravlje smanjeni iako bolje zdravlje imaju oni s višim primanjima i mlađi. Kako bi se još poboljšalo, preporuka je da se stavi fokus na preventivne preglede i edukaciju. Građani su 2012. bili najzadovoljniji uslugama skrbi o djeci, obrazovnim sustavom, javnim prijevozom, zdravstvenim uslugama. 

No, i u tome su građani EU28 zadovoljniji. Možemo se barem pohvaliti da je kod nas broj ljudi koji imaju kuću bez hipoteke veći nego u EU 28 i da tri četvrtine građana imaju kuću ili stan. No, veličina i kvaliteta stambenog prostora lošija je nego u EU28 iako je poboljšana od 2007. Zadovoljstvo životom i sreća povećali su se od 2007. do 2012., posebno za građane s nižim prihodima, one na selu, nezaposlene i umirovljene, a to se tumači njihovim pozitivnim očekivanjima od članstva u EU. No, još su niski kod starijih, nezaposlenih i onih s nižim prihodima, a pitanje je kako je sad kad su se rasplinuli ideali da ćemo profitirati čim uđemo u EU.

Građani su 2012. bili najzadovoljniji obiteljskim životom i smještajem, a najmanje standardom i po tome smo ispod prosjeka EU28, kao i po životnom zadovoljstvu jer je ono više pod utjecajem prihoda. No, u prosjeku su 2012. bili sretni i optimisti jer se 2007. i 2012. polovica građana složila s tvrdnjom: “Ja sam optimist glede budućnosti.”     

>> 'Predstečajne nagodbe su plodno tlo za razvoj kriminala i korupcije'