Posljednjeg dana srpnja u Hrvatskoj je bilo milijun i 686 tisuća zaposlenih radnika, a više zaposlenih od tog broja Hrvatska je imala samo osamdesetih godina prošlog stoljeća kao jedna od razvijenijih republika unutar SFRJ. Nakon osamostaljenja, prethodni hrvatski rekord datira iz 2008. godine, kada je usred turističke sezone bilo milijun i 640 tisuća zaposlenih – oko 46 tisuća manje nego sada. Rekord iz socijalističkog razdoblja s kraja osamdesetih iznosi 1,96 milijuna zaposlenih.
Hrvatska je nadoknađivala gubitke iz prethodne financijske krize punih 15 godina, a da bismo došli do sadašnjeg broja zaposlenih, zemlja je morala širom otvoriti granice za stranu radnu snagu te dopustiti rad umirovljenika. U prvih sedam mjeseci ove godine dozvolu za rad u Hrvatskoj dobilo je 108 tisuća stranaca, a uz njih statistiku je popravilo i 28.147 tisuća umirovljenika koji su zaposleni na četiri sata. Među njima je 1470 umirovljenih branitelja.
Umirovljenici se već nekoliko godina slobodno zapošljavaju na pola radnog vremena uz zadržavanje pune mirovine, a podaci pokazuju da unutar starije populacije postoje dvije skupine radnika. Prvi su direktori, dužnosnici državnih tijela, inženjeri, profesori, liječnici te uredski službenici koji se zapošljavaju jer mogu, bilo da su traženi na tržištu rada poput liječnika ili su osnivači, vlasnici tvrtki koji su odlučili aktivirati mirovinu te i dalje nastavljaju raditi u istom ili smanjenom opsegu.
Za svakog drugog od 28 tisuća umirovljenika zaposlenih na četiri sata moglo bi se reći da se radi o ljudima koji su iskoristili dobru priliku. Preostala polovica koja radi na blagajnama trgovačkih centara, konobari, vozi ili radi na jednostavnim poslovima vjerojatno se zapošljava kako bi popravili kućni budžet. Prosječna starosna mirovina ljudi koji su ove godine otišli u mirovinu s približno 63 godine života kreće se oko 435 eura, a oni iza sebe imaju približno 34 godine rada. Nije to novac s kojim se može živjeti u razdoblju visoke inflacije i preskupe hrane.
POVEZANI ČLANCI:
Dvije trećine zaposlenih umirovljenika su muškarci, jedna trećina su žene, a većina ih je zaposlena u Zagrebu i ostalim velikim centrima, i to najviše u uslužnim i trgovačkim zanimanjima – 4978 osoba, nakon čega slijedi 3799 zaposlenih umirovljenih stručnjaka i znanstvenika, 3519 umirovljenika je zaposleno na jednostavnim zanimanjima, zatim 3385 inženjera i tehničara te oko 3200 direktora i raznih dužnosnika po državnim tijelima. Nakon što se zaposle, umirovljenici imaju pravo na godišnji, bolovanje i sva druga prava iz radnog odnosa. Tko radi na pola radnog vremena dvije godine, po isteku tog razdoblja može tražiti novi izračun mirovine.
U Hrvatskoj je trenutačno zaposleno oko 29 tisuća osoba starijih od 65 godina te 104 tisuće radnika u dobi od 60 do 64 godine. Udio zaposlenih u starijoj populaciji iz godine u godinu raste i više ih je nego mladih u dobi do 24 godine, kojih je trenutačno među zaposlenima samo 118 tisuća.
Kad je o strancima riječ, nešto više od 40 tisuća stranaca dobilo je dozvolu za rad u građevinskom sektoru koji, inače, ima oko 135 tisuća zaposlenih, dok 37 tisuća stranaca radi u turizmu. Nešto više od polovice stranaca (55 posto) dolazi s nekadašnjeg jugoslavenskog prostora, a ubrzano im se približavaju radnici iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša, kojih je već oko 30 posto u ukupnom kontingentu strane radne snage.
The Jack sve firme koje su bile gubitasi su uzmale novce od profitabilnih firmi kroz taxu dabi placali svoje uposlene. Svi profesori marxizma, svi profesori socijologije, svi uposleni u udbi i ostalim drzavnim poslovima su bili na izmisljenim poslovima. Ogromna vecina Srba je radila na izmisljenim radnim poslovima.