UDRUGA FRANAK:

'Ne odustaje se od prosvjeda ni konverzije u kune'

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Niko Delić
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Zoran Bohaček
03.04.2015.
u 07:59
Ako država želi ostati bez deviznih rezervi, neka se sve pretvori u kune, rekao je Zoran Bohaček
Pogledaj originalni članak

Ne odustaje se od prosvjeda, pet zahtjeva ni konverzije u kune po početnom tečaju, rekao je Niko Delić, ekonomski suradnik Udruge Franak, u jutrošnjoj emisiji "U mreži prvog" na Hrvatskom radiju.

Na pitanje jesu li spremni na konverziju u eure, Delić je rekao:

- Prema anketi Udruge Franak, većina članova želi u kune, tako da se ne odustaje od konverzije kune po početnom tečaju. Delić je rekao da su od HNB-a nepotpune odgovore na pet pitanja. Vezano uz tezu da bi ovakvo rješenje dovelo do smanjenja deviznih rezervi, tražili su brojke da se čuje koji je točan iznos, no nisu ih dobili, rekao je Delić.

Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček rekao je neka se, ako država želi ostati bez deviznih rezervi, sve pretvori u kune.

- Ako bi se upotrijebilo ovo rješenje koje predlažemo, koje ja osobno predlažem, ne bi se smanjile devizne rezerve. To nije točno - rekao je Delić, što je ekonomski analitičar Damir Novotny demantirao pa je uslijedila svađa dvojice ekonomista oko definicije državnog duga. Novotny je teze Udruge Franak nazvao naivnima.

Delić je slučaj s kreditima usporedio s prodajom automobila. Ako prodajete auto i svjesno prešutite nedostatak, morate mu vratiti novac, odnosno odgovorni ste za štetu, dok se kod kredita smatra da je rizik na dužnicima iako nisu bili informirani, rekao je Delić. Dodao je da se onima koji uzimaju kredit treba pokazati graf kretanja švicarca kroz 30 godina da se vide fluktuacije.

- To je glavni rizik na koji banke klijente nisu upozorile - rekao je Delić.

>> Franak napušta radnu skupinu, traže Vujčićevu ostavku i kreću u masovne prosvjede

>> Bohaček o Bozanićevoj poslanici: Trebalo bi paziti kojim se riječima koristi

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

HR
H.R.T.99
08:29 03.04.2015.

Što još hoćete? Upropastit Hrvatsku da se namire i banaka i vlade i vaših?

JP
jus-post-bellum
12:09 03.04.2015.

objektivnost je relativan pojam, cinjenica je da je u financijskom neredu moguce da netko kupi proizvod na tržištu (kredit) vrijedan 80 000 € da ga otplacuje 7 godina i da je otplatio 42 000 €, a da je trenutno duzan samo glavnice 107.000€.....istodobno prodavatelj toga proizvoda nema nikakvih obaveza prema kupcu a nadlezna regulatorna agencija u takvoj trgovini ne vidi nista sporno....ako spomenem pitanje morala i postenja biti ce mnogima smijesno, ali bez toga sto nam ostaje u "razvijenoj" civilizaciji

SK
skverko
17:26 03.04.2015.

Vidim opet iste komentare mikrogrizzly i slični pišu. Ajmo redom. Prva laž da su ljudi do 2010 bili u plusu. Ja sam uzeo kredit u 2007 godini a već nakon godine i pol dana mi je zbog nezakonitog mjenjanja kamate i uz porast CHF rata narasla za jedno 200 kuna nego sto bi mi bila da sam uzeo kredit u EUR. Znači opet se pišu neistine. Niko Delić kao čovjek koji je radio u banci zna vrlo dobro kako tzv. nase banke posluju. Što se tiče opet gore spomenute bolje otplatne pozicije do 2010. te godine to za slučaj CHF nije bitno jer su banke od početka davanja takvih kredita kršile zakone u ugovorima koje su nudile. To dokazuju i presuda visokog suda koja je pravomoćna i sve veći broj prvostupanjskih presuda protiv banaka. Odnos presuda za banke je jako jako malen u odnosu presuda protiv banaka. Te presude u kojima se dosudilo za banke su takve zbog loše pripremljenih i nerealnih tužbi.