‘Ratove sprečavaju tako da slabe stavljaju na milost i nemilost jakima’

Nikola Tesla jedan je od najcitiranijih znanstvenika u posljednjih stotinu godina čije rečenice dotiču ne samo njegove znanstvene radove već i cijeli niz problema iz svakodnevnog života, kao i budućnost iz perspektive Teslina vremena. A upravo na temelju njegovih citata i misli koje su ostale zapisane moguće je rekonstruirati stajalište koje je Tesla imao o svakodnevnom životu, politici, državama, ratovima...

Tesla je razmišljao o svakodnevnoj, prizemnoj politici i životu. Vidi se to i po njegovu stavu prema alkoholu, čiju je umjerenu konzumaciju zastupao i u vrijeme prohibicije u SAD-u. Smatrao je da je prohibicija bila glupa odluka jer je alkohol znatno manje štetan, kako je tvrdio, od kave, čaja, pa čak i od žvakaće gume.

– Sada se u ovoj zemlji provodi drastična iako ne i protuustavna mjera kojom se sprečava uživanje alkohola premda je poznato da su, sudimo li po broju ljudi koji im podliježu, za pučanstvo mnogo škodljiviji kava, čaj, duhan, žvakaća guma i drugi stimulansi u kojima ljudi smiju slobodno uživati, čak i u najranijoj dobi – zapisao je Tesla napominjući kako je tijekom studija u Beču, čitajući osmrtnice, primijetio da je i do 67 posto umrlih preminulo zbog srčanih smetnji, što je povezao s učestalim ispijanjem kave, koje je tada bilo popularno među Bečanima. A isto je, kaže, mogao vidjeti i u gradovima čiji stanovnici često uživaju u čaju.

– Ti ukusni napici prenadražuju i postupno uništavaju fina moždana vlakna, a ozbiljno ometaju i arterijsku cirkulaciju i trebalo bi ih što umjerenije konzumirati jer imaju polagano i nezamjetno štetno djelovanje – napisao je Tesla.

Nije bio pretjerano sklon ni duhanu, cigarama i cigaretama, ali ne toliko zbog njihova učinka na zdravlje koliko na smanjenje koncentracije kod pušača.

Primitivno barbarstvo

– Duhan pridonosi laganom i ugodnom razmišljanju, ali narušava intenzitet i usredotočenost potrebnu za sve prave i jake umne napore. Žvakaća guma pomaže samo nakratko, ali ubrzo isušuje žljezdani sustav i nanosi nepopravljivu štetu, a da i ne govorimo o odvratnosti koju pobuđuje. Alkohol u malim količinama izvanredno okrepljuje, ali u većim količinama je otrovan i posve je nevažno pijemo li ga kao viski ili je nastao u želucu od šećera – pisao je Tesla u svojim razmišljanjima. Osvrnuo se u jednom od svojih tekstova i na velike sukobe koje je imao s cijelim nizom tadašnjih znanstvenika ili poslovnih ljudi koji su doslovno krali njegove, patentima mahom nezaštićene ideje i pretvarali ih u svoje vlasništvo.

– Ne marim za to što su mi ukrali ideju... Ali žalim zato što nemaju vlastitih ideja – napisao je Tesla u jeku okršaja s Edisonom. Inače, za izumitelja je, držao je Tesla, bitno da mu ništa ne odvlači pozornost, pa ni obitelj.

– Ne vjerujem da su puno velikih otkrića pronašli oženjeni ljudi – ustvrdio je jednom prilikom odgovarajući na pitanje kako to da nije oženjen te zašto vrijeme gotovo isključivo provodi u svojem laboratoriju. Kako je poslije objasnio, uzbuđenje u životu predstavljaju mu znanstvena postignuća.

– Ne vjerujem da postoji veće uzbuđenje kroz koje ljudsko srce može proći od osjećaja pronalazača kada vidi kako se njegove zamisli ostvaruju... Takve emocije navedu čovjeka da zaboravi na hranu, san, prijatelje, ljubav, na sve – ustvrdio je Tesla. Naravno, njegovi stavovi nisu se doticali samo svakodnevnih navika, braka i zdravog života, već i politike. Pod dojmom tek okončanog Prvog svjetskog rata točno je previdio, kako se poslije pokazalo, da tada novoosnovana Liga naroda neće biti učinkovita u sprečavanju daljnjih sukoba.

– Nikakva liga ni bilo kakav parlamentarni akt neće moći spriječiti ratove i nesreću. To su samo novi načini koji slabe stavljaju na milost i nemilost jakih. Rat se ne može izbjeći sve dok se ne ukloni fizički uzrok njegova ponovnog izbijanja, a to je ponajprije golemo prostranstvo planeta na kojem živimo. Samo ako premostimo udaljenosti u svakom pogledu, primjerice prenošenjem informacija, prijevozom putnika i robe te prijenosom energije, jednog će dana biti stvoreni uvjeti koji će osigurati trajne prijateljske odnose – zapisao je Tesla uz napomenu kako je ono što čovječanstvu najviše treba neposredan kontakt i bolje razumijevanje među pojedincima i društvima diljem svijeta, ali i eliminiranje one fanatične odanosti uzvišenim idejama nacionalnog egoizma i ponosa koja je uvijek kadra baciti svijet u primitivno barbarstvo i sukobe. Držao je kako bi SAD trebao održavati svoju izolacionističku politiku, suzdržati se od “zapletanja u savezništva”, pogotovo jer je geografski udaljen od sukoba na vidiku i bez pretenzija za povećanje teritorija. U tome bi mu pomogla i nova oružja bazirana na Teslinim izumima.

– Sjećanja na strahote svjetskog rata još su uvijek svježa i možda će zbog toga pojačivački odašiljač imati najveću važnost kao uređaj za napad i obranu, posebice u kombinaciji s teleautomatikom – zapisao je Tesla. Unatoč svemu, Tesla se kao uvjereni pacifist grozio sukoba i rata. Dvadesetak godina prije eksplozije nad Hirošimom predvidio je kakvo bi razaranje i patnje mogao donijeti znanstveni napredak koji bi omogućio stvaranje nuklearnog oružja.

– Kad bismo oslobodili energiju atoma ili otkrili neki drugi način dobivanja jeftine i neograničene energije na bilo kojoj točki zemaljske kugle, umjesto da bude blagoslov, to bi dostignuće moglo uroditi katastrofom čovječanstva jer bi prouzročilo sukobe i anarhiju koji bi na kraju doveli do uspostavljanja mrskog poretka sile. Najveće dobro bit će posljedica tehničkih poboljšanja koja teže sjedinjenju i skladu, a moj je bežični odašiljač upravo takav. S pomoću njega ljudski će se glas i lik moći posvuda reproducirati, a tvornice će raditi tisuće milja od slapova koji ih opskrbljuju energijom. Leteći će strojevi bez zaustavljanja kružiti oko Zemlje, a Sunčeva će se energija upotrebljavati za stvaranje jezera i rijeka koji će proizvoditi pogonsku energiju te pustinje pretvarati u plodno tlo – smatrao je veliki znanstvenik.

Grozio se neznanja pa je tako ustvrdio da “od svih sila trenja, ona koja najviše usporava ljudski napredak jest neznanje – ono što Buda naziva ‘najveće zlo u svijetu’.”

Tesla je bio jako produhovljen i često je isticao nevidljive sile:

– Onog dana kad znanost počne proučavati nefizikalne (duhovne) pojave, u deset godina napredovat će više nego u proteklim stoljećima svoje povijesti.

O svom načinu života je kazao:

– Boravim u hotelima. Imati vlastiti stan značilo bi vezati se emocijama za određeni prostor, a to odvlači pozornost i prisebnost od znanosti. Iako mu je stalno bio nasušno potreban novac, nije bio materijalist.

Smatrali ga čudakom

– Novac ne predstavlja toliku vrijednost kakvu je postavio čovjek prema njemu. Sav novac ulagao sam u izume kojima sam omogućio nove pronalaske za lakši život čovječanstva.

Nije tajna da su ga u Americi neki smatrali i čudakom. Možda su i ovakva razmišljanja išla tome u prilog: – Nije mi bila namjera, no zabilježio sam impulse iz svemira nepoznatog podrijetla u pravilnim intervalima. Možda nam oni odavno šalju poruke kojih mi i nismo svjesni... Ja se ne bavim proricanjem, nisam gatara, ne proričem ljudima sudbinu i nisam izumitelj. Ja otkrivam. Ja sam otkrivač principa koji postoje. Najprije je bila energija, potom materija. Moj je mozak samo prijamnik. U svemiru postoji neka jezgra iz koje mi crpimo znanje, snagu, inspiraciju. Nisam prodro u tajne te jezgre, ali znam da ona postoji... – govorio je Tesla.