Kolinda Grabar-Kitarović:

Predsjednica: Veleposlanicima ovdje u Hrvatskoj dajemo previše pozornosti, oni ne bi trebali postavljati ultimatume

Foto: Slavko Midžor/PIXSELL
Kolinda Grabar-Kitarović
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Inauguracija Kolinda Grabar Kitarović
Foto: Pixsell
kolinda grabar kitarović
Foto: Pixsell
kolinda grabar kitarović
Foto: Pixsell
kolinda grabar kitarović
Foto: Pixsell
kolinda grabar kitarović
Foto: Pixsell
kolinda grabar kitarović
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Inauguracija Kolinda Grabar Kitarović
15.02.2017.
u 13:22
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović o prve dvije godine mandata
Pogledaj originalni članak

U povodu prve dvije godine predsjedništva, Kolinda Grabar-Kitarović održala je konferenciju za medije na kojoj se osvrnula na svoj dosadašnji mandat te se prisjetila svoje predsjedničke inauguracije.

– Preuzimanje predsjedničke dužnosti prisegom da ću služiti hrvatskom narodu i svim hrvatskim državljanima, pamtim kao svečan i častan trenutak, posebice stoga što sam izabrana neposredno, čime je moja odgovornost još veća.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Dužnost predsjednice Republike preuzela sam u vremenu u kojem su uz gospodarsku krizu izrastale i druge, poput one demografske. Istodobno, Europa i svijet suočavali su se s terorističkim napadima i migrantskom krizom, a Europska unija i s krizom svojih vrijednosti, jedinstva i identiteta. U tim okolnostima bilo je sasvim jasno da se i Hrvatska mora ubrzano mijenjati i prilagođavati novim izazovima – kazala je predsjednica, te istaknula:

– Pri tome su se nametnule dvije zadaće: identificiranje ključnih društvenih i državnih problema te kreiranje prostora za društveni dijalog s ciljem postizanja zajedništva u njihovu rješavanju.

Stoga sam tijekom travnja 2015. godine provela opsežne razgovore s političkim strankama, sindikatima, poslodavcima i predstavnicima akademske zajednice koji su definirali sedam ključnih problema ili, kako ja volim reći, izazova:
- demografsko izumiranje nacije
- nedostatak dijaloga i podjele u društvu
- izostanak učinkovite gospodarske politike
- višestruke slabosti državnih institucija i administracije
- izostanak kvalitetne reforme obrazovanja
- i nedostatak hrabrosti za donošenje odluka.

Nažalost, promjena triju vlada i održavanje dvaju izbora u protekle dvije godine nisu išli na ruku uspostavi potrebne sinergije svih sastavnica državne vlasti, nužne za njihovo rješavanje. Istodobno, u okolnostima burnih političkih previranja, u kojima smo imali prvi pad Vlade od uspostave državne neovisnosti, pokazala se važnost odgovorne primjene predsjedničke ustavne pozicije kao čimbenika stabilnosti državne vlasti. Uz poštivanje Ustava -- i bez kalkulacija -- provela sam tri puta političke konzultacije. Nisam dopustila – niti ću ikada dopustiti – rastakanje institucija, kršenje zakonitosti ili bilo kakvu vrstu pritiska. Istodobno, promicala sam i promicat ću društveni dijalog i konsenzus, kad god i u čemu god je on potreban i moguć – objasnila je predsjednica.

Foto: Pixsell

– Područje od mojega najvećeg interesa ostaje demografija, koja mora biti temeljem svih politika. No, unatoč dramatičnosti demografske krize, taj problem još nije shvaćen s dovoljnom ozbiljnošću, a riječ je o pitanju izvanrednih gospodarskih, socijalnih, sigurnosnih i drugih implikacija. Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije i države! U tom segmentu imamo izvanredno stanje. A izvanredno stanje traži izvanredne mjere! Stoga tražim nove, brze i ambiciozne iskorake Vlade, Hrvatskoga sabora, ali i zauzetost svih relevantnih društvenih čimbenika, kako bismo zajedno preokrenuli negativne trendove. Kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga, od početka mandata snažno sam se zalagala za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti, razvoj strategije domovinske sigurnosti i modernizaciju oružanih snaga. Taj je proces započeo i bit će odlučno nastavljen sukladno obrambeno-sigurnosnim potrebama, uključujući i javnu raspravu o pitanju uvođenja vojne obuke – podsjetila je.

– Kao sukreatorica vanjske politike imam jasno definirane temeljne ciljeve: Prvi je cilj repozicionirati Hrvatsku u sklopu Europske unije i NATO-a, kao državu koja zna što hoće, državu koja je spremna voditi, a ne samo slijediti. Drugi, ali ne manje važan cilj, jest jačati političku i svaku drugu potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod, a njihov ustavnopravni i stvarni položaj od prvorazredne je važnosti za Hrvatsku. Snažno ću ustrajati i na manjinskim pravima Hrvata u Republici Srbiji, pri čemu „Subotičku deklaraciju“ gledam kao važan korak u zaštiti njihova položaja. Treći je cilj osnažiti Hrvatsku kao srednjoeuropsku i mediteransku državu, posebice kroz Inicijativu triju mora koja za cilj ima energetsko, prometno i gospodarsko povezivanje dvanaest zemalja Europske unije, koju sam pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Dudom. Četvrti je cilj biti čimbenikom stabilnosti i pozitivnih promjena u jugoistočnoj Europi te kroz dijalog rješavati otvorena pitanja sa susjednim državama. Isto tako, pružati pomoć zemljama aspiranticama na njihovu putu u europske integracije, pritom vodeći računa o zaštiti strateških nacionalnih interesa. Peti je cilj daljnje jačanje gospodarske diplomacije. U inauguracijskom govoru obvezala sam se biti prvim gospodarskim diplomatom naše države, s ciljem kontinuirane promocije hrvatskog gospodarstva u inozemstvu, u čemu je postignuto više konkretnih rezultata. Primjerice, na sedam gospodarskih foruma koje smo organizirali susrelo se i razgovaralo oko 1000 domaćih i stranih tvrtki. Pritom ću inzistirati na bitnim promjenama i daljnjem osnaživanju naše diplomatske službe, kako u kadrovskom tako i u sadržajnom smislu.

Foto: Pixsell

I nadalje ću posebnu pozornost posvećivati hrvatskom iseljeništvu. Hrvati diljem svijeta integralni su dio hrvatskoga naroda i ne smiju biti isključeni iz života domovine. Njihova iskustva, znanja, lobističke mogućnosti, a prije svega njihovo domoljublje, velik je potencijal koji mora biti iskorišten u svim našim razvojnim procesima. Tijekom ove dvije godine mandata najbolje sam se osjećala boraveći među ljudima. Pritom je važnu ulogu imalo izmještanje Ureda, do sada u sedam županija. Brojni susreti s vodstvima županija, gradova i općina, susreti s građanima, posjeti školama, tvrtkama i visokim učilištima omogućili su mi iz prve ruke uvid u probleme, ali i u uspjehe i potencijale – iskustvo koje uvijek podijelim s Vladom i resornim ministarstvima. Do kraja mandata želim izmjestiti ured u sve naše županije, uz snažnu potporu mjerama Vlade koje trebaju omogućiti uravnotežen regionalni razvoj. I ovom prigodom želim naglasiti kako sam se uvjerila u opravdanost županijskog regionalnog ustroja. Županije su izraz posebnosti hrvatskih krajeva, osobito onih koji su, poput Istre, Međimurja ili Baranje, sačuvali hrvatski karakter unatoč dobro poznatim povijesnim okolnostima. Upravo te posebnosti treba sagledavati i razvijati kao integrirajući čimbenik razvoja hrvatske nacije i države. Očekujem stoga od Vlade da budućim mjerama fiskalne i funkcionalne decentralizacije ojača razvojne kapacitete i odgovornosti jedinica regionalne i lokalne samouprave.

Foto: Dino Stanin/Pixsell

Premda je izvan moje izravne nadležnosti, procijenila sam da posebnu pozornost treba posvetiti gospodarstvu. Moje Vijeće za gospodarska pitanja dalo je svoje preporuke kao prilog struke široj raspravi o budućim mjerama za poticanje proizvodnje, izvoza, zapošljavanja i gospodarskog rasta u cjelini. Svjesna sam kako neke od predloženih mjera izazivaju kontroverzije i kako su pokrenule javnu raspravu, čime i jest postignut njihov cilj. Jedna je od temeljenih gospodarskih i razvojnih poluga kvalitetno i moderno obrazovanje. Kurikularna reforma nije stvar pojedinaca i treba krenuti od toga što je do sada učinjeno. Zato se nadam kako su prijepori vezani za kurikulum završeni.

Očekujem njegov skori završetak i eksperimentalnu, a zatim i punu primjenu. Ako je u ičemu nužno postići nacionalni konsenzus, to su upravo područja demografije i obrazovanja. Ako mi političke prilike u protekle dvije godine nisu omogućile željenu suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, predvidiva stabilnost ove Vlade i otvorenost oporbe za politički dijalog jačaju moj optimizam s obzirom na konstruktivnu suradnju svih sastavnica državne politike. Ideološke podjele sve češće zamjenjuje riječ „zajedništvo“ koja je postala dijelom političkog diskursa u Hrvatskoj.

Foto: Davor Javorović/Pixsell

Sad se svi moramo usredotočiti na pitanja koja su od životne važnosti za naše građane, posebno za mlade. Institucije Republike Hrvatske, uključujući i predsjednicu, imat će autoritet onoliko koliko budu služile svojim građanima. Vodeći se ustavnim odredbama, moja je zadaća i dalje biti glas svih hrvatskih građana i integrirajući čimbenik naših razvojnih ciljeva u uvjetima članstva u Europskoj uniji i NATO-u, kao i suverenističke državne politike, kako u domovini tako i u svijetu. I tu ću zadaću izvršavati dosljedno, s osloncem na jedinstvenu baštinu naše časne prošlosti i vjerom u bolju Hrvatsku – zaključila je predsjednica u svom obraćanju.

Nakon govora, predsjednica je upitana da komentira slučaj smjene šefa SOA-a Lozančića:

– Ne želim se vraćati u prošlost. Bilo je vrlo korektno od Vlade da se konzultira sa mnom prilikom njegova angažmana u DUZS-u – reagirala je Grabar-Kitarović, a potom ponudila i širi odgovor:

– Nisam osoba koja bi ljudima uništavala karijere i vjerujem da ljude iz sigurnosnih službi treba zadržati u državnom sustavu RH.

Na pitanje o kompliciranom odnosu s Rusijom i posljednjim tenzijama, predsjednica je dala detaljno viđenje:

– Vrijeme je za redefiniranje odnosa s Rusijom. Moj stav se nije promijenio. Hrvatska čvrsto stoji na činjenici da Rusija i sve države moraju poštivati sve uzuse i neovisnosti drugih država. To se odnosi i na Ukrajinu i na Makedoniju i Crnu Goru ili neku drugu zemlju. No, također sam rekla da se prema Rusiji trebamo odnositi i kao prijatelju. Vjerujem i u obnovljeni odnos Amerike i Rusije i rješavanje problema u Siriji. S Rusijom treba raditi, naravno, i dalje poštujemo sustav sankcija. Očekujem da ću u izravnom razgovoru s ruskim dužnosnicima pokušati riješiti i gospodarske situacije. Mi želimo biti partner Rusije na više tema. Nadam se njihovoj otvorenosti, ne bih se koncentrirala samo na jednog veleposlanika. Mi u Hrvatskoj katkada dajemo previše pažnje veleposlanicima. Oni ne bi trebali postavljati ultimatume – poručila je predsjednica.

Nije izbjegla ni pitanje o ministru Barišiću, ali je istaknula da je to domena premijera Plenkovića i da se ona neće miješati u biranje njegova tima:

– Ne bih htjela ni da netko smjenjuje moje suradnike. Mogu reći da su pitanja plagijata ozbiljna pitanja. Ali ne smijemo nikoga a priori osuditi prije nego što stručna povjerenstva daju svoja mišljenja. Svatko je nevin dok mu se ne dokaže krivnja.

>>Predsjednica osudila svaki oblik nasilja i nesnošljivosti: Očekujem brzu istragu

>>Evo kako su građani ocijenili dvije godine mandata predsjednice Hrvatske

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 65

DU
Deleted user
13:57 15.02.2017.

Živjela nam naša Hrvatska predsjednica - Bog i Hrvati!

SX
sudbina x
13:22 15.02.2017.

Bravo Kolinda, bravo Predsjednice: drži se imaš neograničenu podršku Hrvatskog Naroda...

DU
Deleted user
13:17 15.02.2017.

Ona je najbolje što se Hrvatskoj dogodilo u zadnjih dvadeset godina. Gdje bi nam bio kraj da imamo više takvih ljudi?