Upisi u srednje škole i ove godine za pojedine učenike i njihove obitelji bili su više nego dramatični. Ni maksimalan broj bodova, ni sve petice iz svih razreda osnovne škole nisu bili jamstvo da će se svi upisati u željene gimnazije i izabrane programe.
Imena ispod crte
Martina Nefranović iz Vinkovaca jedna je od završenih osmaša koji u željenoj gimnaziji neće upisati željeni prirodoslovno-matematički smjer. Unatoč tome što ima 60 bodova, njezino se ime našlo ispod crte na popisu primljenih učenika u vinkovačkoj gimnaziji Antuna Matije Reljkovića.
– Malo sam razočarana jer sam odavna željela upisati prirodoslovno-matematički smjer. Planiram studirati nešto iz prirodnih znanosti iako još ne znam precizno što. Sve razrede osnovne škole iz svih predmeta imam same petice pa sam mislila da neće biti problema pri upisu u školu, ali, eto, ima valjda i boljih od mene. Najdraži su mi predmeti matematika i biologija i mislila sam da bi u toj gimnaziji najbolje došao do izražaja moj dar za te predmete – kaže Martina.
S Martinom je ispod crte još sedam osmaša sa 60 bodova, a oni koji su isprve uspjeli upisati prirodoslovno-matematički smjer imali su više od 60 bodova.
Petnaestogodišnja Mirela Trgovac iz Donje Petričke u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ima posve drugu priču. Također je odlikašica, a želi se školovati za mljekarskog stručnjaka. Hoće li u tome i uspjeti pitanje je jer je jedina koja se prijavila za taj smjer u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima.
– Drugi mi je izbor veterinarski tehničar, čak sam se malo i dvoumila, ali ipak više volim mljekarstvo – kaže Mirela. Silno je, priznaje, ambiciozna, nakon srednje škole želi i studirati i potom raditi na obiteljskoj farmi.
– Svake godine tražimo dopusnicu od Ministarstva obrazovanja da nam, zbog manjka djece, omogući upis učenika koji imaju manje bodova od propisanih. No ako Mirela ostane jedina upisana, morat ćemo pronaći neko drugo rješenje – kaže ravnatelj Srednje gospodarske škole Križevci Josip Bošnjak.
Zjape prazni
Jedni traže upise dodatnih razreda, drugi snižavanje kriterija za upis učenika u neatraktivne programe.
– Svima koji su uza suglasnost gradova i županija to tražili, a imali su opravdane razloge, odobrili smo dodatan upis ili čitavih razrednih odjeljenja ili povećanje broja učenika u razredu. Ni jedan učenik sa 60 bodova ne bi smio ostati neupisan – kazala nam je danas ravnateljica Uprave za srednje školstvo u Ministarstvu obrazovanja Vesna Hrvoje Šic.
Ministarstvo je tako odobrilo dodatan upis više od 600 učenika u željena i najatraktivnija usmjerenja. Osim gimnazija dodatne učenike upisivale su medicinske škole, veterinarske, turističko-ugostiteljske... No isto su tako pojedini programi zjapili prazni.
Prijavljenih nije bilo za krovopokrivače, armirače, podopolagače, limare, industrijske tehničare, a slabo zanimanje učenici su pokazivali i za pojedina usmjerenja u poljoprivrednim školama, tekstilnim, strojarskim, obrtničko-industrijskim i građevinskim.
– Prošlih su godina građevinske škole bile atraktivne, no kako je u toj grani nastupila kriza, i učenici su se brzo prilagodili. Svakako, zanimanja za uslužne djelatnosti uvijek bolje prolaze, i to na štetu proizvodnih. Ipak, postoje četverogodišnji proizvodni programi koji su učenicima jako atraktivni, primjerice iz računarstva, strojarstva, elektrotehnike – objašnjava Vesna Hrvoje Šic.
Iako će se tek danas znati u kojim školama ima mjesta, iz ministarstva poručuju da neće biti neupisanih odlikaša. Iako je većina gimnazija bila zagušena pritiskom superodlikaša, ipak u nekima, prema neslužbenim informacijama, još ima mjesta. Objavu slobodnih mjesta neupisani trebaju pratiti i ondje se prijaviti.
@@@@ KIKS FUX Naj prije je Fux govorio da ni jedan učenik neće biti neupisan a sada se već razblažuje zaključak pa tako \"ni jedan odlikaš neće ostati neupisan\" A to da ostale ili neke škole zjape prazne je čista laž. Np. tesla je pretrpana i masu je njih ostalo neupisano, ispod praga. A u tu su se školu dosad mogli upisati svi, -naročito oni malo lošiji. Gimnazije pretrpane, medicinska - pretrpana, strukovne - tu i tamo još uz nepodvućenu crtu pokoje mijesto......... Šta se dogodilo?. ... Imamo određeni broj škola i planirani priliv novih učenika ali njih je ove godine izuzetno mnogo. \"Otkud su se sad stvorili\"? I netreba se čuditi da se rađe upisuje u \"bolje škole\" uz možebitne \"dobre ocjene\", pomičući tako prag upisa, jer niko nije slijep da ne vidi kakva je budučnost sa lošijim zanimanjima. Sa boljima ipak postoji neka šansa za pojedinca. @ Vlaškouličanec je dobro primjetio što se tiće % krajneg uspjeha. Trebala bi postojati mala matura kao nekad ili sl. i na taj naćin vršiti selekciju a ne \"napuhanim\" i darovima podmazanim uspjesima bodovati a onda pomicanjem praga iskljućivati - možda i čak i kvalitetnije pojedince. Nažalost ovako neučinkovito riješenje će i u budučnosti biti problem, jer oni koji nisu uspjeli iz raznih razloga definirati najbolji uspjeh, taman da i pauziraju jednu godinu slijedeće ih ćeka isto. Drugim rijećima izgubljeni su i bolje da namjerno padnu godinu u osnovnoj nego da završe sa vrlodobrim. Drugo riješenje je povečati broj razrenih jedinica i tu dati šansu svima. Izuzetno je bitno za mladu populaciju da završe školu koju žele jer to je posljednićno radno mjesto. Na nevoljenom zanimanju nitko od takvih neće ili ne želi postizati vrhunske rzultate. A to je i na osobnom i društvenom nivou izuzetno loše.