Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić gostovala je u studiju Večernjeg lista povodom Međunarodnog dana žena koji se u srijedu obilježava. O položaju žena u društvu s njom je razgovarala novinarka Petra Balija.
- Biti žena uvijek ostaje izazov, kao što je bilo i nekada. Svaka borba za ravnopravnost je uvijek borba za približavanje spolova jedno drugome, to je najveći izazov u modernom vremenu, da muškarac i žena budu tim koji se bori za ravnopravnije društvo u cjelini - rekla je Selak Raspudić na početku razgovora odgovarajući na pitanje koja je današnja definicija žene.
Mogu li žene jednako dobro biti majke i poslovne žene?
- Ako ćemo iskreno, uvijek pati oboje. Kako su žene stupile na tržište rada, to nije bilo uspjeh emancipacije nego je bilo proširenje potreba u postindustrijskom društvu za novom radnom snagom. Uopće nisam iskoristila porodiljni dopust, nisam pobornik toga da se žene moraju isključivo fokusirati na posao ili da sve moraju slijediti taj primjer. Nalazim se na specifični odgovornom mjestu gdje predstavljam građane koji su mi iskazali povjerenje, sama sam dala sve od sebe da ne zaostajem na funkciji saborske zastupnice uz majčinstvo. Potpuno uvažavam činjenicu da se žene trebaju u jednoj fazi života posvetiti isključivo majčinstvu. Inače se nađu u teškoj situaciji gdje pati oboje. Mi trebamo učiniti sve da imaju što više izbora u posvećivanju poslu i karijeri.
Kako je biti žena političar?
- Ja sam vrlo oprezna i tome kada govorim o mogućoj diskriminaciji jer ako me netko stavio u drugi plan nikada ne mogu sa sigurnošću reći je li to zbog nekih mojih nedostataka ili činjenice da sam žena. Mi smo svi u privilegiranoj poziciji u odnosu na obične građane. Prečest govor o diskriminaciji kao nas žena govori do inflacije pojma diskriminacije i nedovoljnog shvaćanja diskriminacije kod svih žena koje su u nepovoljnim situacijama u različitim tvrtkama i na nižim pozicijama. Diskriminacija postoji, ali puno su problematičniji oni suptilni primjeri diskriminacije. Kada bi se mogao dati očiti primjer to bi moglo riješiti problem diskriminacije. Može se učiniti još da naš položaj bude bolji, ne da preteknemo muškarce nego da budemo ravnopravne. Trebamo se zajedno boriti da suzbijemo sve oblike diskriminacije.
Hoće li se s vremenom povećavati ravnopravnost žene ili?
- Trenutno svjetski trendovi idu u propitivanje toga što je uopće žena i smatram to iznimno opasnim. Ima tu jako puno u borbi za ženska prava i političke korektnosti i pokušaja političke kompromitacije, iskorištavanja ženskih prava kao oružja u političkoj borbi, ali uvijek ostaje veliki prostor toga gdje se treba izboriti za ženska prava.
Što se može napraviti za bolji položaj žena u našem društvu?
- Osobno ću predložiti izmjene u Zakonu o radu da se ženama kada se vrate s porodiljnog ne može barem godinu dana dati otkaz, a sada je trenutno propisano 15 dana. Vjerujem da je moj posao kao osobe koja je na čelu odbora za ravnopravnost spolova unutar zakonskog tijela, da nudim zakonske inicijative koje će unaprijediti položaj žena na tržištu rada jer dan žena se prvenstveno bavi položajem žena na tržištu rada. Zbog poslovne nesigurnosti sve se manje žena odlučuje na majčinstvo. Diskriminaciju doživite od onih kojih bi se najmanje očekivalo, ljevica je puna patrijarhalnih odnosa, pogledajte im samo liste. To nije lijevo niti desno pitanje, ravnopravno društvo je zadaća svih nas.
Je li jedno od prava žena i pravo na pobačaj?
- Pravo na pobačaj danas kako je definirano je pravo žena no to ne znači da u njemu ne postoji moralna odgovornost. Ja nisam za zakonsku zabranu pobačaja, smatram da je pobačaj moralno pitanje par ekselans, ali je moralna odgovornost na pojedincu ne na društvu, iz različitih razloga to nije moguće odrediti. Uvijek ću zagovarati svijet u kojem ćemo doći do razvoja svijesti da nam pobačaj postane nezamisliv. S obzirom na razvoj tehnike koji nas upozorava da život počinje začećem, pa i sam razvoj kontracepcije, jedini autentični napredak ljudske vrste vidim u tome da na kraju dođemo do toga stupnja razvoja svijesti da nam sam pobačaj postane nezamisliv. To se sigurno neće dogoditi lomljenjem preko koljena ili zakonskom zabranom pobačaja. Ono što s druge strane radi ljevica, gdje to shvaća kao žensko emancipacijsko pravo i nedovoljno uvažava ranjivost života od samog začeća, mislim da nije smjer u kojem se treba razvijati.
Potiče li društvo pravo na rađanje?
- Pravo na rađanje je nešto što ne morate prakticirati ali ako me pitate osjećaju li se žene sigurnima da mogu roditi, a da neće osjećati negativne posljedice toga, ne. Danas vidimo po svim mogućim društvenim pokazateljima da se danas žene ne osjećaju sigurno da bi rodile. Poželjna slika koja se danas kreira kod mladih žena je karijera prvo, obitelj i majčinstvo drugo. Svaki pojedinac ima pravo na vlastiti izbor. No, žene nisu svjesne da danas imate sliku super uspješne žene koja može sve, a ne može sve. Ne treba žena biti žrtva, ali ne može sve. Žene dođu u dob od 40 godina kada se sjete da bi ipak htjele biti majke, a onda dođe do razočaranja. Danas je red prioriteta posložen na način da ide prvo karijera, a onda obitelj.
Koja je vama žena uzor u Hrvatskoj ili svijetu bilo da se danas radi o nekoj ženi ili kroz povijest?
- Atena je bila nositeljica mudrosti, sve do nekih filozofkinja kroz čija sam djela prolazila. Majka je uvijek uzor, moja majka je uvijek bila predana svima nama, stizala je i raditi, danas mi uvelike pomaže oko djeteta. Moja sestra koja je nevjerojatno skromna osoba, a veliki društveni aktivist. Neke žene kojima sam konkretno okružena. Više vjerujem ženama za koje znam kakve su.
VIDEO Buran početak sjednice: Verbalno se dograbili Marija Selak Raspudić i Gordan Jandroković
Stalno zenska prava a gdje su izenske obaveze tj radanje djece jer to muskarac nemoze a kuknjava da nas ima manje a kad neka zen ima po cetvoro djece onda se ismijavaju da je neobrazovana sta joj to treba