U sjeni političkih pregovora zanimljive se rasprave vode u sindikalnim i stručnim krugovima oko podatka o rastu hrvatskog BDP-a i povećanju plaća u javnom sektoru koje se izvodi iz tog rasta. Još 2009. godine tadašnja je vlada potpisala da će dignuti osnovicu plaća za 6 posto nakon što BDP poraste dva i više posto “mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja”.
Vrag je u detalju
Komplicirana rečenica proizvela je i kompliciranu situaciju jer se pokazalo da je aritmetička sredina 1,99948 posto, a kako u, inače vrlo detaljnom i za laike teško prohodnom sporazumu, ne piše gleda li se prva, četvrta ili peta decimala, tako su se javila i različita tumačenja ugovora. Državni zavod za statistiku u svojim službenim objavama sve podatke zaokružuje na jednu decimalu, pa tako i ovaj posljednji o rastu BDP-a od 2,8 posto, no sukladno sporazumu sindikata i Vlade, Marko Krištof, ravnatelj DZS-a, isporučio je i precizan podatak o aritmetičkoj sredini, ograđujući se od interpretacije sporazuma i posljedica koje će on proizvesti. Nema države koja bi nakon šest godina recesije i gubitka 12 posto BDP-a, odmah nakon prve godine rasta smogla snage da digne plaće 6 posto.
K tome, Hrvatska je iduće godine dužna smanjiti deficit za tri milijarde kuna pa stvarna dilema nije gdje naći 1,8 milijardi kuna za povišicu, nego kako sastaviti budžet bez novih smanjenja plaća. Jedan od autora sporazuma, čelnik sindikata Vilim Ribić, kaže da u vrijeme kad se sporazum donosio nitko nije razmišljao da bi aktiviranje prava na povišicu moglo zapeti na drugoj ili četvrtoj decimali aritmetičke sredine, a još manje se pretpostavljalo da će recesija trajati šest godina.
– Ja bih brojku 1,99948 interpretirao kao dva posto jer je uvijek do sada bila takva praksa, ali spremni smo i na arbitražni postupak – kaže sindikalac koji prepričava da je dugo i detaljno radio na sporazumu zajedno s pravnim savjetnikom sindikata Krešimirom Rožmanom, koji je ubrzo nakon toga postao državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva zadužen za radne odnose, dok je konzultant s Vladine strane bio ekonomist Željko Lovrinčević.
– Sporazum je napisan stručno, s puno detalja baš zato da ne bismo završili na sudu. Priznajem, tada nitko nije razmišljao o decimali i ako je to Vladi sporno, spremni smo ići na arbitražu. Sporazum je isto tako davao mogućnost revizije ugovorene povišice u slučaju da padne BDP. Nije naš problem što Vlada nije zatražila reviziju, a mogla je – komentira Vilim Ribić.
Nezgodno vrijeme
U Vladi zapravo ne osporavaju da je rast bio 2 posto. Milanović je odmah rekao da će razgovarati sa sindikatima, a ministar rada Mirando Mrsić kaže da će “u najkraćem roku pozvati sindikate na sastanak kako bi utvrdili stanje i dogovorili daljnje korake”. Bez obzira na njihovu dobru volju, tehnička vlada ipak nije u poziciji da preuzima obaveze i potpisuje ugovore, a budući da novca za povišicu u privremenom proračunu nema, njegova sudbina morala bi se raspetljati do kraja ožujka i prihvaćanja proračuna za 2016. godinu.
– Čak i ako bi arbitar kazao da se zbog četvrte decimale sporazum ne može odmah aktivirati, pravo na povišicu nastupit će za tri mjeseca kada se objave podaci o BDP-u u četvrtom kvartalu jer očekujemo rast iznad 1,2 posto, koliko je nama dovoljno – ističe Vilim Ribić, i sam, kaže, svjestan da se sve dogodilo u nezgodno vrijeme ne samo zbog izbornog preslagivanja nego i zbog gospodarskog stanja u zemlji.
– Ozbiljni smo i odgovorni ljudi, znamo da predugo nije bilo rasta i spremni smo razgovarati, ali na drugoj strani želimo kompetentnog i odgovornog sugovornika, primjerice, premijera koji će se ograditi od ove histerije o uhljebima – ističe Ribić.
>> 'Sanaderovina' na naplati: povišice plaća (ne) donose gospodarski rast
Jeste Ribiću uhljebi ste većina vas na čelu sa tobom i Severom....živite kao bubreg u loju a radnici koje zastupate gladuju i ne primaju plaću za rad ....sramota