Potpredsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac izjavio je u srijedu da uz sve razlike koje postoje između njegove stranke i HDZ-a, postoje i neki ciljevi koje žele postići, čime je odgovorio na pitanje kako i dalje može razgovarati s HDZ-om nakon izjave zamjenika predsjednika stranke Milijana Brkića da “Milorad Pupovac i manjine neće određivati sastav i smjer Vlade, jer je ovo Hrvatska, o njoj odlučuju Hrvatice i Hrvati".
Upitan kako gleda na izjavu Brkića, Pupovac je nakon sastanka u Vladi novinarima uzvratio pitanjem "kako biste Vi doživjeli da vas netko tretira kao da niste građanin zemlje koje jeste".
Novinare je zanimalo je li s premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarao o Brkićevoj izjavi i kako što Plenković može napraviti da se to ne dogodi, na što je Pupovac odgovorio kako to mogu spriječiti samo ljudi koji ozbiljno razmišljaju o budućnosti zemlje.
"Za to nisam dovoljan ni ja niti bilo tko pojedinačan, to mora biti rezultat odgovorne odluke političkih aktera u ovoj zemlji. Taj odgovor se traži i ako treba tražiti takav odgovor i ako on ima svoju budućnost, ja sam tu da sudjelujem s onima koji takav odgovor traže", istaknuo je.
O spornoj izjavi nije razgovarao s Plenkovićem već "s drugim ljudima", a bez obzira na sve, bez obzira na tablu s ustaškim pozdravom u Jasenovcu, bez obzira na Brkića, Pupovac je poručio da će sačekati.
Nismo zaboravili jasenovačke žrtve
"Nemojte misliti da smo mi ti koji zaboravljamo koje su civilizacijske obaveze prema žrtvama u jasenovačkom logoru, to biste možda neke druge stranke mogli pitati, ali mene i moju stranku sasvim sigurno ne možete pitati", rekao je potpredsjednik SDSS-a.
Na konstataciju da javnost čudi njegova lojalnost prema HDZ-u i čvrsta obrana premijera Plenkovića dok iz HDZ-a stižu takve poruke, a Plenković osniva povjerenstva koja tek trebaju odlučiti što se dogodilo u Jasenovcu, Pupovac je ustvrdio kako "uz sve razlike koje postoje među nama, postoje i neki ciljevi koje želimo postići".
Kao jedan od ciljeva istaknuo je civilizacijski odnos prema žrtvama Drugog svjetskog rata, prije svega prema žrtvama nacizma, fašizma i ustaštva. Kao drugi cilj izdvojio je uređenje zemlje na vrijednostima koje će zaustaviti "opako desničarenje" koje destabilizira Hrvatsku i može je odvesti u politički kaos, koji je već prošla.
"Biste li htjeli da vam se ponavljaju šatori, biste li htjeli da vam se ponavlja Vukovar, da se ponavljaju stvari koje su ovu zemlju bacile unatrag za 15 - 20 godina", upitao je novinare Pupovac i odmah dometnu kako on to ne bi želio.
Što se tiče sastanka u Banskim dvorima, rekao je kako su se bavili nekim pitanjima o ostvarivanju prava nacionalnih manjina, odnosno o operativnim stvarima u realizaciji sporazuma između predstavnika manjina i Vlade.
Tnaš li koje su Jasenovačke žrtve? Podsjeać da je Jasenovac zatvoren tek 1951. i da su iskapanja više puta počinjala ali i brzo zaustvaljanja. Možete li pojasniti zašto? Koliko je istodobno i to istih osoba poginulo u Aushwitzu i u Jasenovcu? Koliko tzv. žratava koji se ovde u Jasenovcu nikada nije niti bilo blizu Jasenovca? Tek kada to budemo znali, onda možemo odati počast stradalima u Jasenovcu. A ovako, ne znamo niti kome niti gdje su stradali... Klanjamo se samo nekoj napisanoj tabli po nečijem nalogu. Naime nti jedna osoba koja je ronađena ili živa ili za koju je utvrđeno da je poginula na drugom mjestu i to od savezničkog bombardiranja, nije obrisana sa liste poginulih u Jasenovcu. Koliko je ljudi u Jasenovcu poginulo od bombardiranja upravo partizana 1944.? I zašto se to nigdje ne spominje? Upravo to bombardiranje je ključno jer je bombardiran radni logor, a ne samo stratište. U svakom logor bilo je pogubljenja, stradanja... Ali zaj NDH napala samu sebe??? Zar veliki broj komunista nije puštan iz zatvora i 1944. kao i prije? Ali isto je i danas. Unatoć što JNA nije imala odobrenje za napad na RH, jer sjetite se Vukovara. Većia članova predsjedništva glasalo je protiv, što je vrlo važna činjenica jer pokazuje pokazuje da je JNA napravila puć. Da li je Veljko Kadijević odgovarao? Ne. Nitko nije odgovarao. A zašto?