Obrt iz Labina koji je pružao financijske usluge dobio je pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu za ništetnost promjenjive kamatne stope u euro kreditu koji je otplaćivao OTP banci. Iznos preplaćenog još nije definiran i korisnik kredita će ga tražiti u drugom postupku, no u Udruzi Franak procjenjuju da je posrijedi ukupno oko 80 tisuća kuna, kad se preplaćenim kamatama pribroje zatezne.
Sud je temeljio svoju odluku, ne na odredbama Zakona o zaštiti potrošača, nego na odredbama Zakona o obveznim odnosima, i jasno zauzeo stajalište da ugovoranje promjenjive kamatne stope nije povreda manjeg značaja već je to bitna stvar kod ugovora. Značaj ove presude je da će svim poduzetnicima koji su bili u ovoj situaciji olakšati put i povećati pravnu sigurnost za njihove buduće postupke – komentirao je odvjetnik Igor Vretenar koji je zastupao oštećenog obrtnika na konferenciji za novinare Udruge Franak.
Odvjetnik Igor Metelko govorio je o ništetnim elementima ugovora o kredita u švicarskim francima: osim o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, koje se smatraju bitnim sastavnim dijelovima ugovora, i o onima koje su manje bitne, ali isto – ništetne. Pored te dvije odredbe, predmeta ugovora i cijene, napominje, postoji i ništetnost ugovornih odredaba gdje su banke nametale mjesnu nadležnost prema mjestu svojih sjedišta te o ulaznim i izlaznim naknadama.
U ugovore su te odredbe inkorporirane bez pojedinačnog pregovaranja i time su stranke oštetile jer su ih prisilile da putuju u mjesto sjedišta banke van svojih prebivališta i time im uzrokovale dodatne troškove te su sudovi u pojedinačnim postupcima utvrdili da su takve odredbe ništetne. Tu su i odredbe o izlaznoj naknadi kod prijevremene otplate kredita koje su se u vještačenjima također potvrdile kao nepošteno ugovorene jer ne postoji štetna radnja potrošača pa time ni odgovornost za štetu koju je banka naplaćivala. Već su suđene pravomoćno.
Treće ugovorne odredbe koje su također problematične, a koje se dosad nisu utuživale jer su, prema donedavnom stajalištu Vrhovnog suda bile u zastari, su ulazne naknade za troškove obrade kredita o kojima se također nije pojedinačno pregovaralo. No, od 31. siječnja 2020. imamo promjenu stava građanskog odjela Vrhovnog suda koji je odlučio da zastara za restituciju temeljem ništetnih odredaba ili ništetnog ugovora teče od dana utvrđenja u svakom pojedinačnom sudskom sporu. Dosad su pravomoćno suđene u Srbiji, BiH i Njemačkoj.
Dakle, kada od postojećih ugovora o kreditu oduzmemo valutnu klauzulu kao glavni predmet ugovora, promjenjivu kamatnu stopu kao cijenu ugovora i još maknemo ništetne ugovorne odredbe o mjesnoj nadležnosti i ulaznim i izlaznim naknadama, smatram da je taj ugovor toliko pravno osakaćen da njegova daljnja egzistencija više nije moguća – komentirao je odvjetnik Metelko.
Aktivist Udruge Franak Goran Aleksić procijenio je kako su hrvatski građani temeljem nepoštenih ugovornih odredaba preplatili bankama oko 30 milijardi kuna te konstatirao da bi se povratom tog novca sudskim procesima pomoglo i hrvatsko gospodarstvo.