Nisu jednokratne naknade motiv da se postane roditelj

Pronatalitetne mjere u državi kojoj prijeti izumiranje, a kakve nude ključne stranke u izbornoj kampanji, neće riješiti demografski problem niti povećati natalitet, slažu se stručnjaci. Vodeće političke elite i nakon upozoravajućih demografskih projekcija UN-a i EK za Hrvatsku misle popraviti demografsku sliku jednokratnim naknadama za rođenje djeteta ili delimitiranjem rodiljskih naknada, a bez donošenja paketa mjera koji su praksa razvijenih europskih zemalja. Tako je HDZ obećao naknadu od 1000 eura za rođenje svakog djeteta, 5% veće rodiljske naknade i 5% PDV-a na dječju hranu, a SDP delimitirane rodiljske naknade za dodatna dva mjeseca, koje neće prelaziti 5000 kuna (sada majke imaju pravo prvih šest mjeseci na svoju punu plaću, op. a.).

Što s tisuću eura

– Predložene pronatalitetne mjere stranaka kao demografa me ne vesele niti obećavaju. Neće dati rezultate, a očito vodeće političke elite ne razumiju bit pronatalitetne politike, koja mora biti dio ekonomske politike u svakom društvu. Ovakve mjere mogu tek u paketu mjera dati rezultate. Što ćemo riješiti jednokratnom naknadom od 1000 eura za svako dijete ili delimitiranim rodiljskim naknadama? Ništa, jer primjeri razvijenih zemalja koje imaju povoljniju demografsku sliku pokazuju da populacijsku politiku čine novac, koji se daje onima koji podižu djecu, poput poreznih olakšica, dječjeg doplatka, rodiljskih naknada, zatim ulaganje u javne servise za djecu, vrtiće, jaslice, u kojima imamo jako mali obuhvat djece. Također, za bolju demografsku sliku nužno je popraviti položaj zaposlenih žena, omogućiti majkama male djece fleksibilno i skraćeno radno vrijeme kakvo ima Nizozemska, a i skandinavske zemlje pozitivno diskriminiraju majke koje podižu djecu. Usto, mladim obiteljima treba subvencionirati kamate na stambene kredite – kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap. No, SDP je ponudio subvenciju na kredite sestrama i liječnicima, a ne mladima. Stoga Akrap kaže da ove mjere stvaraju pozitivno ozračje, ali ne rješavaju demografski problem. Nada se jedino da nakon njih možemo očekivati širi program koji će ponuditi cjelovitije rješenje. Inače, najveće stope nataliteta lani su imali Irska, Francuska, Velika Britanija.

Djeca prioritet

Demograf Ivan Čipin kaže da je stopa fertiliteta, odnosno broj živorođene djece po ženi u dobi od 15 do 49 godina u nas ispod „zamjenske razine“ od dvoje djece još od kraja 1960-ih, a sada joj je prosjek 1,45 djece po ženi. Na pitanje koje mjere mogu popraviti demografsku sliku ističe: – Mjere moderne obiteljske politike trebaju roditeljima omogućiti vrijeme za obitelj, financijsku sigurnost i infrastrukturu da sudjeluju u radnom i društvenom životu, te najviše trebaju podupirati žene, posebno zaposlene. Promocija blagostanja djece i roditelja trebala bi se propisima staviti kao prioritet u svim mandatima na svim razinama obnašanja vlasti, a obiteljsku politiku treba donijeti na rok od najmanje 10 godina jer su djeca ljudski kapital za budućnost Hrvatske. Svakom roditelju treba jamčiti pravo na smještaj djeteta nakon prve godine života u jaslice, vrtić ili osigurati dadilju.

Čipin nije želio izravno komentirati predložene populacijske mjere stranaka. No, da nisu dovoljne, proizlazi iz njegova odgovora.

>> Karamarko o naknadama od 1.000 eura: Pročešljat ćemo proračun, lako ćemo naći tih 40 milijuna