Nisu ni znali da su u Vladinom savjetu

U ponedjeljak mi je jedan znanac javio da će me premijer predložiti za svoj savjet, ali dosad me nitko iz Vlade i Vladinih službi nije zvao. Zovu me samo novinari – kaže dr. Ante Čičin Šain, prvi hrvatski guverner i jedan od sedam ekonomista za koje je premijer rekao da su pristali ući u njegov savjetnički tim.

Sanaderov krizni tim

Prosvjednici s Facebooka: Želimo normalan život i poštenu državu

J. Kosor pozvala HSU na sastanak o božićnici

Vlada RH nije zabranila dječje darove i božićnice

Hod po oštrici noža
Dr. Čičin Šain nije bio jedini “savjetnik” koji je iz medija doznao za novi profesionalni angažman. Ravnateljica Ekonomskog instituta i jedina žena s premijerove liste dr. Sandra Švaljek rekla je da još nema informacija o savjetu, a o tom tijelu nije se želio izjašnjavati ni dr. Željko Lovrinčević sve dok ne bude znao više.

Ni dr. Žarko Miljenović, savjetnik guvernera HNB-a, nije davao komentare. Jedino dr. Ljubo Jurčić nije bio iznenađen jer se s premijerom dogovorio da u to tijelo uđe kao predsjednik Društva hrvatskih ekonomista. – Moja je obveza da kao intelektualac i ekonomist iznesem viđenje rješenja osobi koja kreira ekonomsku politiku – kaže Jurčić koji vjeruje da je povezivanjem s Društvom hrvatskih ekonomista riješio dvojbu o svojoj prisutnosti među Sanaderovim savjetnicima.

Nije to, kaže, ni put do njegova ulaska u Sanaderovu vladu i napuštanja SDP-a. Stanje je takvo da zahtijeva da svi zbijemo glave, kaže Jurčić. Iz SDP-a ističu da se ne protive Jurčićevu angažiranju “da u teškim okolnostima pomogne Vladi”. No, postavljaju pitanje njezine sposobnosti te napominju da “Vlada zove u pomoć ljude koje je do jučer kvalificirala kao socijalističke ekonomiste.

Dr. Ante Čičin Šain upozorava da je Hrvatska kao i sve periferne zemlje u delikatnoj situaciji. – To je kao hod po oštrici noža, ne smijemo skliznuti ni lijevo ni desno – kaže Čičin Šain koji se suzdržao od komentara premijerovih poteza, no dodaje da je manevarski prostor zemlje naše veličine i razvijenosti objektivno sužen.

Dvije škole
Padu kupovne moći trebalo bi se oduprijeti tako da potičemo državnu potrošnju, ali tu postoje ograničenja koja nameće vanjski dug i platna bilanca. Jedna od ključnih dvojbi koja prati proračun 2009. jest to treba li povećavati manjak u državnoj blagajni ili ga rezati. Ni prozvani savjetnici ne dijele isti stav. Jurčić zastupa teze suprotne Sanaderovim i onima većine ostalih kolega. Država mora preuzeti trošak krize na sebe, a deficit služi tome da se taj trošak ravnomjernije rasporedi, ističe dr. Jurčić.

Suprotno tome, dr. Švaljek kaže da država mora ići prema uravnoteženom proračunu jer je pristup financijskim institucijama otežan. Ako se država bude dodatno zaduživala, uzet će raspoloživ kapital privatnom sektoru i građanima, a to treba spriječiti, upozorava Švaljek. Glavni ekonomist RBA Anton Starčević kaže da Vlada mora zamrznuti plaće jer se proračun drukčije ne može zatvoriti.

– Nitko ne može prognozirati što će se za tri mjeseca dogoditi s međunarodnim financijama – kaže Starčević. – Hrvatska više nema prostora za novo zaduživanje, stoga politika uravnoteženog proračuna nema alternative – kaže i dr. Mladen Vedriš koji je očekivao poziv u savjet.

Jurčić odgovara da njegovi kolege ekonomisti vjeruju da se globalni financijski sustav može popraviti, ali to je “izgubljena bitka”. Treba biti spreman, kaže, i za mogućnost da se zatvori dotok stranog kapitala te da se dug koji stiže na naplatu neće moći refinancirati.