Niti se školuju niti rade – 59.000 mladih do 24 godine nije nigdje

Hrvatska se ubraja među tri zemlje EU, koje su rekorderi po udjelu mladih u dobi od 20 do 24 godine koji nisu nigdje – ne rade, ne školuju se i nisu na osposobljavanju, pokazuju jučer objavljeni podaci Eurostata. Takvih mladih koje se naziva NEET populacijom u Hrvatskoj je 24,2%, a od nas su lošije još samo Grčka i Italija. Iako su se vlade hvalile mjerama za zapošljavanje mladih, posljednjih desetak godina u Hrvatskoj se situacija pogoršala pa danas imamo gotovo četvrtinu mladih u dobi od 20 do 24 godine, ili njih oko 59.000, koji nisu zaposleni, ne školuju se i nisu na obuci, dok smo ih 2006. imali 18,8%.

Norveška praksa

U EU je ukupno 5 milijuna mladih (17,3%) u dobi od 20 do 24 godine koji se ne školuju, ne rade i nisu na osoposbljavanju. Prema Eurostatu, najmanji udio mladih koji su izvan tržišta rada, osposobljavanja i obrazovanja imaju Nizozemska, Luksemburg, Danska, Njemačka i Švedska.

Iva Tomić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe da prema procjenama u nas najveći udio NEET mladih otpada na nezaposlene, ali problem je što mi za razliku od drugih zemalja EU nemamo evidenciju tko su naši NEET mladi, osim ako nisu evidentirani na burzi.

– Premda Europska komisija naglašava da fokus treba biti na NEET mladima, koje treba aktivirati na tržište rada ili ih vratiti u obrazovni sustav, mi još nismo fokusirani na NEET populaciju iako se dosta govori o nezaposlenim mladima. Sada HDZ ističe da će im biti u fokusu mladi do 35 godina, kojima će osigurati nepovratna sredstva i povoljne kredite za pokretanje posla, što nije loša mjera, no treba imati na umu da nisu svi mladi poduzetnici niti će to postati pa teže zapošljivim mladima treba pristupiti na drugačiji način. Poticajne mjere za zapošljavanje mladih trebaju biti usmjerenije na teško zapošljive skupine mladih, koji imaju financijskih, zdravstvenih i obiteljskih teškoća, a ne na one najbolje koji su završili fakultete i koji će lakše snaći – kaže Tomić.

Gore stanje nego 2006.

Norveška, koja u Europi ima jednu od najnižih NEET stopa, primjerice, ističe, ima umrežene podatke o NEET mladima i individualiziran pristup pa mladima pomaže u zapošljavanju ili ih vraća u sustav obrazovanja. A Poljska, kaže, ima mobilni zavod za zapošljavanje koji obilazi mlade u ruralnim sredinama i savjetuje ih o zapošljavanju, dok su naši mladi po selima prepušteni sami sebi. U Hrvatskoj se situacija znatno pogoršala od 2006. jer, osim što danas imamo više NEET mladih u dobi od 20 do 24 godine, imamo i manje mladih koji su zaposleni, a pozitivno je što se danas više mladih školuje u dobi do 24 godine nego 2006.

>> 100 poteza kojima 
bi se olakšao život hrvatskim građanima