Nitko ne može reći koji bi bio glavni grad ujedinjene Koreje

Sljedeći petak prvi put u povijesti sjevernokorejski lider prijeći će granicu u demilitariziranoj zoni i stupiti na tlo Južne Koreje. Kim Jong-un dolazi na jug da bi se održao interkorejski summit, sastanak predsjednika dviju zemalja istog naroda koje su tehnički još uvijek u ratu. Veliko otopljenje odnosa Sjeverne Koreje sa zapadom počelo s prvim danom 2018. godine, a interkorejski summit svojevrsna je prekretnica u odnosima dviju zemalja. O mogućim učincima ovog susreta razgovarali smo s Park Won-supom, južnokorejskim veleposlanikom u Hrvatskoj.

Kako vidite buduće pregovore između Južne i Sjeverne Koreje te kolike su, prema vašem mišljenju, šanse za uspjeh?

Južno-sjevernokorejski sastanak na vrhu 27. travnja ima bolje izglede za uspjeh od prethodnih dvaju međukorejskih sastanaka na vrhu jer nakon njega slijedi sjevernokorejsko-američki sastanak na vrhu. Ovaj je samit ključan za razgovore o temeljnim pitanjima kao što su denuklearizacija i uspostava mira na Korejskom poluotoku. Međutim, ova pitanja ne mogu biti riješena samo međukorejskim dijalogom. Mi ulažemo bezrezervne napore da osiguramo uspjeh obaju sastanaka na vrhu, i međukorejskog i američko-sjevernokorejskog. Još jedan dobar predznak da će sastanak na vrhu biti uspješan činjenica je da se sjevernokorejski vođa Kim Jong-un osobno opredijelio za denuklearizaciju. To je znakovito u smislu da je to prvi put da je jedan sjevernokorejski vođa osobno iskazao takvu opredijeljenost.

Kako će uopće ti pregovori izgledati, koliko će dugo trajati?

Očekuje se da će južnokorejski predsjednik Moon Jae-in i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un početi razgovore već u jutarnjim satima 27. travnja i da će se razgovori odvijati cijeli dan. S obzirom na to da se razgovori održavaju u Panmunjomu, razna druga događanja koja obično prate ovakve samite mogu biti izostavljena i dvojica vođa moći će se usredotočiti na suštinske razgovore o važnim pitanjima. Sastanak na vrhu pripremamo tako da protekne u srdačnom i prijateljskom ozračju. Ključni događaji sastanka na vrhu izravno će se prenositi na televiziji počevši od prvog rukovanja dvojice vođa. Još se uvijek usuglašavaju detalji o samom trajanju samita, o tome hoće li se održati radni ručak ili radna večera te hoće li dvojica vođa održati zajedničko obraćanje medijima.

Što će, osim denuklearizacije, biti glavne teme pregovora?

Osim denuklearizacije, vodit će se i sadržajni razgovori o uspostavi mira na Korejskom poluotoku i napretku međukorejskih odnosa. Konkretnije, što se tiče uspostave mira na Korejskom poluotoku, očekuje se da će se raspravljati o nizu mjera za sprečavanje slučajnog izbijanja vojnih sukoba, smanjenje vojne napetosti i izgradnju povjerenja. A što se tiče međukorejskih odnosa, očekuje se da će se raspravljati o općim pitanjima kao što su međukorejski razgovori, razmjene i suradnja te humanitarna pitanja. Nastavno na ovo, dvojica vođa također će razgovarati i o tome hoće li ovakvi sastanci na vrhu prerasti u redovite.

Mislite li da će se Sjeverna Koreja odreći svojeg nuklearnog arsenala?

Svjestan sam da su mnogi skeptični kada je riječ o vjerojatnosti da Sjeverna Koreja sasvim odustane od svojeg nuklearnog naoružanja. Oni imaju svoje razloge za takvo mišljenje i ja vjerujem da je ta vrsta zdravog skepticizma nužna u procesu pripreme sastanka na vrhu. Međutim, mi smo počeli požurivati južno-sjevernokorejski i američko-sjevernokorejski samit jer je g. Kim dao svoju riječ o denuklearizaciji i jasno rekao da neće biti provokacija dok je dijalog u tijeku. Na temelju takvog razvoja događaja mi požurujemo prelazak na djela. I kad jednom prijeđemo na djela, tada ćemo od te točke ići dalje naprijed. Nije riječ o povjerenju, nego o prihvaćanju pružene prilike u duhu dobre vjere.

Što bi Pjongjang mogao tražiti zauzvrat?

G. Kim jasno je rekao da Sjeverna Koreja ne bi imala potrebu za posjedovanjem nuklearnog naoružanja kad bi vojna prijetnja Sjevernoj Koreji bila uklonjena. Konkretno, mirovni sporazum koji bi zamijenio Sporazum o primirju iz 1953. godine i normalizacija veza sa Sjedinjenim Američkim Državama spadaju među takva sigurnosna jamstva. Također, Sjeverna Koreja mogla bi zatražiti gospodarsku pomoć od međunarodne zajednice. Ovi zahtjevi bili su uključeni i u Okvirni sporazum iz Ženeve sklopljen između SAD-a i Sjeverne Koreje 1994. godine. U prošlosti je Sjeverna Koreja zahtijevala i povlačenje američkih vojnika iz Južne Koreje i prekid zajedničkih južnokorejsko-američkih vojnih vježbi. No, kad je naš posebni izaslanik posjetio Sjevernu Koreju 5. i 6. ožujka, g. Kim je izrazio razumijevanje za planirane zajedničke vojne vježbe Južne Koreje i SAD-a u travnju. Nije zahtijevao ni povlačenje američkih vojnika iz Južne Koreje, što bi Sjedinjenim Državama bilo neprihvatljivo.

Hoće li Južna Koreja zahtijevati povlačenje topničkog oružja koje je sada, sa sjeverne strane granice, usmjereno prema Seulu?

Kao što sam već spomenuo, ovaj sastanak na vrhu bavit će se početnom fazom mjera za izgradnju vojnog povjerenja između dviju Koreja. Mislim da ćemo, kad jednom dođemo do faze znatnog poboljšanja međukorejskih odnosa, moći razgovarati i o pitanju povlačenja topničkih arsenala u sklopu pitanja opće kontrole naoružavanja i smanjenja naoružanja.

Postoji li mogućnost ujedinjenja dviju Koreja u nekoj srednjoročnoj budućnosti?

Mi ne želimo slom Sjeverne Koreje. Nećemo težiti ujedinjenu umjetnim sredstvima ili tako da jednostavno apsorbiramo Sjevernu Koreju. Naša je politika “Korejski poluotok zajedničkog prosperiteta” prema kojoj dvije Koreje poštuju jedna drugu i surađuju jedna s drugom. Za nas je ujedinjenje proces u kojem obje strane teže suživotu, zajedničkom prosperitetu i uspostavi nacionalnog zajedništva. Kad mir bude uspostavljen, jednoga dana prirodno će doći do ujedinjenja sporazumom između juga i sjevera. Ujedinjenje je krajnji cilj svih Korejaca. Stoga ne vidim nijedan razlog da se isključi mogućnost ujedinjenja u ne tako dalekoj budućnosti.

U slučaju ujedinjenja, koji bi bio glavni grad države?

Za sada nitko ne može dati odgovor na to pitanje, pa ni ja.

Što bi uspješni pregovori značili za Korejce, i sa sjevera i s juga?

Moja vlada odabrala je „Mir, novi početak“ za slogan nadolazećeg međukorejskog samita. Slogan označava put kojim dvije Koreje moraju proći da bi ostvarile mir i stabilnost na Korejskom poluotoku, i to održavanjem sastanka na vrhu prvi put u 11 godina. Slogan također predstavlja želju cijele nacije da ova rijetka prilika označi početak mira. Osobama kojima su već desetljećima obitelji razdvojene ratom značila bi priliku za susret s članovima obitelji dok su još uvijek živi. Do ovog trenutka moja vlada primila je više od 60.000 zahtjeva za susret s obiteljima na sjeveru, a prosječna dob aplikanata je 81 godina. Vjerujem da će uspješan sastanak na vrhu donijeti poboljšanje u životima stanovnika Sjeverne Koreje. Pod sankcijama međunarodne zajednice Sjeverna Koreja u situaciji je u kojoj je mogućnost da ostvari gospodarski razvoj vrlo ograničena.