Znatno je veći odaziv hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini bio u drugom krugu predsjedničkih izbora nego što je to bio slučaj u prvom krugu.
Trećina biračkih mjesta izvan Hrvatske, ukupno 44, bila je upravo u BiH, gdje je biračko pravo moglo ostvariti nešto manje od 94 tisuće registriranih birača. To je više od polovine registriranih birača u inozemstvu. Do 17 sati glasalo je oko 30.000 birača, što je preko 30 posto više nego u prvom krugu.
Glasovalo se u svim gradovima u BiH, njih šest, gdje Hrvatska ima konzulate. Najveće gužve registrirane su u Mostaru. Tamo je bilo najviše, 19 biračkih mjesta, ali sva su bila smještena u istom objektu. Veći broj biračkih mjesta u BiH bio je još u Vitezu, gdje su se također povremeno stvarale gužve, kao i u Livnu. Potpuno drugačija slika u Tuzli, Sarajevu i Banjoj Luci, gdje je i manje građana s pravom glasa.
Potpora tradicionalna
Već u prijepodnevnim satima bilo je jasno da će odaziv u BiH biti znatno veći, a pojedini mediji su zasluge za to pripisali HDZ-u BiH koji je navodno organizirao autobuse za prijevoz birača iz udaljenih općina i gradova prema biračkim mjestima. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je već ujutro glasovao u Mostaru, nije se trudio opovrgnuti ovakve tvrdnje. Naprotiv, poručio je da je HDZ BiH poduzeo sve da svaki Hrvat koji želi glasovati to može uraditi. Bosanskohercegovački Hrvati već godinama negoduju zbog nedovoljnog broja biračkih mjesta te činjenice da neki birači moraju putovati i više od 100 kilometara kako bi ostvarili biračko pravo u nekom od šest gradskih centara gdje RH ima diplomatsko-konzularna predstavništva.
Usprkos gužvama na pojedinim biralištima, nikakvi izgredi nisu zabilježeni.
Što se tiče izbornog opredjeljenja glasača u BiH, oko toga nema nekih dvojbi. Tradicionalno, a to je pokazao i prvi krug predsjedničkih izbora, potpora se daje kandidatu HDZ-a, pa je i povećana izlaznost u BiH svakako išla u korist Kolinde Grabar-Kitarović. U Bosni i Hercegovini se predizborna kampanja, posebno u drugom krugu, gotovo i nije vodila.
Jasno je bilo kome će ići glasovi, ali je isto tako bilo jasno da, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora, neće doći do promjene u državnoj politici Republike Hrvatske prema BiH i poglavito Hrvatima u BiH.
To djelomično zbog ograničene ustavne uloge predsjednika, a dijelom i zbog sličnih stavova koje prema susjednoj zemlji i hrvatskom pitanju u njoj propagiraju Grabar-Kitarović i Zoran Milanović. Oboje su u kampanji ukazali na nepoštivanje konstitutivnosti hrvatskog naroda i njegove izborne volje u BiH, što se najviše ogleda kroz trostruki izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva dominantno bošnjačkim glasovima.
Slab interes
Iz istih razloga ni u bošnjačkoj i srpskoj javnosti i političkim elitama u Bosni i Hercegovini nije vladao veliki interes za hrvatske predsjedničke izbore. Sarajevski analitičari i bošnjačka politika jedinstveni su u ocjeni da promjena na Pantovčaku neće značiti bilo kakvu promjenu u hrvatskoj politici prema BiH. Slične reakcije dolazile su i iz Banje Luke.