Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije, bifobije i interfobije glasi „Nitko ne smije biti zapostavljen: ravnopravnost, sloboda i pravda za sve”. Usklađena je s krilaticom „Unija ravnopravnosti”, koja usmjerava Europsku komisiju u nastojanjima da promiče ravnopravnost za sve u svojem tekućem mandatu. Imajući na umu taj cilj, donijeli smo pet strategija za ravnopravnost koje obuhvaćaju rodnu ravnopravnost, borbu protiv rasizma, uključivanje Roma, prava osoba s invaliditetom i ravnopravnost LGBTIQ osoba. Više radimo i na osviještenosti o ravnopravnosti.
Stoga je cilj ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije, bifobije i interfobije potaknuti nas da uzmemo u obzir raznolikost osobnih obilježja i preispitamo svoje stereotipe i pretpostavke, kao i mjere koje poduzimamo pojedinačno i zajednički jer bi mogle ugroziti uključenost, sudjelovanje i prava LGBTIQ osoba.
Europska komisija donijela je 2020. prvu Strategiju o ravnopravnosti LGBTIQ osoba kako bi se riješio problem nejednakosti i izazova s kojima se suočavaju LGBTIQ osobe. To je označilo novu fazu u nastojanjima EU-a da riješi problem diskriminacije LGBTIQ osoba, pri čemu su države članice i dionici na svim razinama udružili snage prema zajedničkom cilju.
Želimo stvoriti Europsku uniju u kojoj se promiče i štiti raznolikost, u kojoj svi mogu biti ono što jesu i voljeti koga žele, bez straha od diskriminacije, isključenosti, mržnje ili nasilja. U tom će nastojanju EU podržavati države članice, posebno u provedbi nacionalnih mjera kojima se dopunjuju europske inicijative.
POVEZANI ČLANCI:
Agencija Europske unije za temeljna prava upravo je objavila rezultate treće ankete o LGBTIQ osobama na razini EU-a, a oni pokazuju da je 52 % LGBTIQ osoba otvorenije u pogledu svoje seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili spolnih obilježja u svojem okruženju. To je povećanje od 6 % u odnosu na rezultate iz 2019. Međutim, 55 % ispitanika, odnosno 18 % više nego u prethodnoj anketi, izjavilo je da su bili izloženi uznemiravanju potaknutom mržnjom.
Čini se da ti rezultati potvrđuju ono što je već poznato: pandemija bolesti COVID-19 povećala je rizik od fizičkog i emocionalnog zlostavljanja LGBTIQ osoba jer su mnogi od njih tijekom ograničenja kretanja bili izolirani s pojedincima koji ih ne prihvaćaju ili koji su neprijateljski nastrojeni prema njima. Napomenuto je i da je zdravstvena kriza dodatno potaknula govor mržnje protiv LGBTIQ osoba jer su neki politički i vjerski vođe za širenje virusa okrivili LGBTIQ zajednicu.
Rezultati savjetovanja s dionicima koje je Komisija provela radi izvješćivanja o Strategiji o ravnopravnosti LGBTIQ osoba bili su u skladu s tim rezultatima jer je zaključeno da je trenutačni porast zločina iz mržnje i nasilja nad LGBTIQ osobama djelomično posljedica diskursa usmjerenih protiv rodnog identiteta i LGBTIQ osoba. Također, dionici su primijetili da su određene političke snage, čak i u zemljama u kojima je društvena prihvaćenost veća, nastojale ograničiti prava LGBTIQ osoba, čime su potaknuli nasilje i mržnju prema njima radi ostvarivanja političke koristi.
S obzirom na to posebno sam zahvalna na sve većem broju država članica koje u skladu sa Strategijom o ravnopravnosti LGBTIQ osoba ulažu sve veći trud kako bi postigle tu ravnopravnost. Države članice imaju aktivnu ulogu i na europskoj razini: organiziraju događanja na visokoj razini i pozivaju Europsku komisiju i druge međunarodne institucije da sustavno rješavaju problem diskriminacije, mržnje i nasilja nad LGBTIQ osobama.
Pozdravljam inicijativu belgijskog predsjedništva, koje je ovaj mjesec organiziralo prvi sastanak Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača posvećenog ravnopravnosti. Nadam se da će buduća predsjedništva EU-a slijediti taj primjer.
Ovog tjedna sudjelujem na forumu u Haagu povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije, bifobije i interfobije i na konferenciji o ravnopravnosti LGBTIQ osoba koju je organiziralo belgijsko predsjedništvo EU-a. Dosad nismo svjedočili tolikoj predanosti problemima LGBTIQ zajednice, a to je važno za budućnost. Ohrabrujuće je to što države članice EU-a ne samo da se bore protiv diskriminacije nego i aktivno promiču ravnopravnost za sve u svojoj zemlji i šire.
Radujem se i što ću sudjelovati na konferenciji o ljudskim pravima tijekom ovogodišnjeg EuroPridea u lipnju u Solunu, zbog njegove važnosti za cijelu regiju.
Tijekom svojeg mandata prisustvovala sam svim povorkama EuroPridea i World Pridea jer sam htjela prenijeti poruku da nitko ne smije biti zapostavljen. No da bi se to ostvarilo, moramo općenito biti svjesni raznolikosti svih ljudi i interakcije te raznolikosti s identitetom LGBTIQ osoba.
Danas ponovno ističem poziv Europskog parlamenta da EU postane zona slobode za LGBTIQ osobe. Samo ako budemo imali otvoreno i uključivo društvo, moći ćemo doživjeti ravnopravnost kao stanje bez straha, diskriminacije ili nasilja.