Lijes s posmrtnim ostacima ratnog zločinca Ericha Priebkea prebačeni su tijekom noći od utorka na srijedu iz crkve lefebvrovih sljedbenika, zajednice sv. Pia X., u mjestu Albano Laziale u hangar vojne zračne luke u mjestu Pratica di Mare, južno od Rima. U mjestu Albano Laziale došlo je do prosvjeda i napada na pogrebno vozilo u kojem je bio Priebkeov lijes koji je bio prebacivan u crkvu San Pio X. kojom upravljaju lefebvrovljevi nasljednici koji ne priznaju Drugi vatikanski koncil i koje je iz Katoličke crkve izbacio Ivan Pavao II., a mogućnost da se u nju vrate dao im Benedikt XVI. Biskupi te zajednice su i negacionisti, a namjeravali su održati misni obred nacisti Priebkeu nakon što je crkveni sprovod odbacila rimska biskupija.
Otvorile su se polemike, ne samo oko države i grada u kojem bi trebao biti pokopan bivši SS-ov časnik Erich Priebke, nego i oko sprovoda. Priebkeov odvjetnik Paolo Giachini drži kako njegov štićenik kao vjernik ima pravo biti ispraćen u crkvi.
Podsjetimo, bivši časnik SS-a Erich Priebke umro je 11. listopada u Rimu u 100. godini. Bio je osuđen na doživotni zatvor zbog pokolja civila kod Ardeatinskih jama u Rimu gdje je streljano 335 talijanskih civila među kojima i 75 Židova kao odmazda za napad i ubojstvo 33 njemačka vojnika u Rimu. Priebke je od 2006. kaznu izdržavao u kućnom pritvoru, u rimskoj četvrti Aurelio. Od primirja koji je Italija potpisala sa saveznicima 8. rujna 1943. pa do svibnja 1944., Priebke je u Rimu bio u službi zapovjednika SS-a Herberta Kapplera.
Poslije atentata u Ulici Rasella u Rimu koji su na skupinu njemačkih vojnika bataljuna Bozen izvršili pripadnici skupine Patriotske akcije (GAP, Gruppi di Azione Patriottica) 23. ožujka 1944., Kappler je zapovjedio streljanje 335 talaca. Zapovijed streljanja je kod Ardeatinskih jama (Fosse Ardeatine) proveo je 24. ožujka SS-Hauptsturmführer Priebke.
Poslije Drugog svjetskog rata Priebke je bio zarobljen i smješten u logor u Rimini odakle je uspio pobjeći zahvaljujući organizaciji ODESSA i pomoći Nijemaca iz Bolzana. Dobio je lažne dokumente i preko Rima, navodno i uz pomoć hrvatskog svećenika Krunoslava Draganovića kojem se pripisuje organiziranje raznih bjegova nacista i ustaša, ali bez stvarnih dokaza, otišao u Argentinu, u mjesto San Carlos de Bariloche. Uspio je pobjeći pred sudom i procesima, a nisu ga, podno Andi, otkrile ni izraelske tajne službe.
O Priebkeovu sudjelovanju u pokolju kod Ardeatinskih jama knjigu je 1991. napisao Esteban Buch. Tim slijedom je 1994. američka tv-postaja ABC intervjuirala Priebkea u Argentini. Italija je zatražila njegovo izručenje i Argentina ga je izručila 1995. Uslijedili su procesi i kazna. Priebke tijekom procesa se nikada nije pokajao, a sada nakon smrti ostavio je snimku u kojoj kaže kako si nema što zamjeriti za prošlost, te kako su gasne komore izmišljotina.
Odvjetnik Paolo Giachini traži da se Priebkeu održi crkveni sprovod, ali biskupi nastoje izbjeći takvu ceremoniju. Giachini prijeti kako će se onda sahrana organizirati na ulici.
Iz rimske biskupije stiglo je danas objašnjenje kako je „zahtjev župniku za održavanje crkvenog sprovoda uputila jedna gospođa u ime odvjetnika gospodina Priebkea, a ne obitelj pokojnika. Crkvene vlasti, s obzirom na okolnosti cijelog slučaja, drže kako bi se molitva za pokojnika i povjeravanje njega milosrđu Božjem, što je cilj religijskog sprovoda, drže kako bi se obred trebao održati u privatnom obliku, odnosnu u stanu u kojem je boravio pokojnik.
Dakle, štujući zakon Crkve, nije bila negirana molitva za pokojnika, već je odlučeno provesti je na drugačiji od uobičajenog načina, odnosno na rezerviran i diskretan način. Taj prijedlog je odbacio Priebkeov odvjetnik. Dakle, u štovanju kanonskog zakona, sve katoličke službe u Rimskoj biskupiji se trebaju pridržavati odredbi koje je utvrdio ordinarij“, stoji u priopćenju rimskog vikarijata.
Gradonačelnik Rima, Ingazio Marino, odbio je mogućnost da posmrtni ostaci Priebkea budu pokopani na nekom rimskom groblju. Navodno je i Argentina odbila primiti njegove posmrtne ostatke, premda mu u Argentini živi jedan od dva sina, Jorge, i tamo je sahranjena njegova supruga Alice. Govorilo se o mogućnosti da bude pokopan u Njemačkoj, pošto mu drugi sin, Ingo, živi u Berlinu, ali će se vjerojatno i ta mogućnost pokušati izbjeći.
Osim što se za svoje zločine nije nikada pokajao, Priebke je u video-oporuci, čiji je sadržaj sada poslije smrti objavljen, kazao kako „ne odbacuje svoju prošlost. Izabrao sam biti vjeran svojoj prošlosti i svojim idealima“. Zatim kaže kako su na ninberškom procesu nacistima iznesene izmišljene optužbe „glede plinskih komora u koncentracijskim logorima o kojima još čekam dokaze, jer su načinjene lažne snimke. Nije bilo plinskih komora osim one u Dachau koju su na koncu rata načinili Amerikanci“.
Razumljivo je što se ne nalazi mjesto pokopa zločincu Priebkeu. Sada se njegov lijes nalazi u Pratica del Mare pokraj Rima u očekivanju destinacije prema kojoj će biti poslan.